KRUŽNA STAZA DUGA JE 2,3 KILOMETARA
Edukacija i prenošenje znanja na mlađe generacije iz područja zaštite prirode, posebno šuma te iznimno ugodan prostor za rekreaciju, naglašeni su kao velika vrijednost edukacijsko – rekreacijske staze Lovrin, koja je svečano otvorena danas, uz nazočnost predstavnika Hrvatskih šuma, ujedno i nositelja projekta, te predstavnika Hrvatskog šumarskog instituta i Grada Pazina. Kružna staza duga je 2,3 kilometara, a opremljena je s pet edukativnih tabli i dvije interaktivne table za djecu te ima boravišnu zonu i tri odmorišta. Vrijednost investicije je 605.000,00 kn, a financirana je u 100% iznosu iz Programa ruralnog razvoja.
„Zašto edukacija? Nije potrebno posebno objašnjavati. Živimo u složenim vremenima. Klimatske promjene su uzele maha. Prirodni ciklus ugljika je poremećen i šume nisu nikada imale tako veliku važnost kao što imaju danas. Najbolje će se to onima od kojih smo ove šume posudili objasniti edukacijom“, istaknuo je voditelj buzetske podružnice Hrvatskih šuma Christian Gallo.
Dodao je kako je dužnost onih koji se brinu o šumama da prvenstveno djeci usade ljubav i poštovanje prema šumi, pa da se onda kod njih razvije svijest i savjest te da onda tim našim bogatstvom znaju gospodariti i upravljati.
„Zašto rekreacijska?, zato jer ljudi u ovim složenim vremenima posežu sve više za aktivnostima na otvorenom, posebno od početka pandemije“, dodao je Galo.
U neku ruku kritičan je bio na percepciju šire javnosti, koja, kao je naveo ima prilično lošu percepciju šumarstva iz prostog razloga jer su fokusirani na jedan vrlo mali segment djelatnosti, sječu. Upravo zbog toga puno velikih stvari koje Hrvatske šume rade prođu ispod radara. Na tragu rečenog, istaknuo je pitomi kesten, čiji je list u logu novootvorene staze, a koji unazad pola stoljeća prolazi
težak put zbog patogene gljive koja izaziva rak kestenove kore, a onda i zbog kukca kestenova ose šiškarice. Oko toga se desetljećima šumarska struka bori, istražuje i rješava probleme, a javnost vrlo malo zna o tome. Stoga je naglasio kako je jedna od uloga nove staze da to prezentira javnosti.
Okupljenima se obratila i Suzana Ladavac, koja je vodila projekt od same ideje do realizacije. Navela je kako ideja za stazu postoji već dugi niz godina, odnosno kako je potekla u tijeku provođenja projekta „Škola u šumi, šuma u školi" koji je odobren od Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta," a gdje zajedno s kolegicom provodi godišnje za 600 djece edukacije i predavanja o važnosti šuma.
„Ideja za stazu postoji već duži niz godina, i to za šumu koja je praktički dio gradskog prostora. Ideja je bila da se šuma prvenstveno približi najmlađima i najstarijima, a onda i svim ostalim ljubiteljima prirode“, istaknula je Suzana Ladavac.
Kao ljubiteljica prirode, stabala, staza i šuma, gradonačelnica Grada Pazina Suzana Jašić naglasila je, pak, kako je glavni strah po dolasku na dužnost gradonačelnice zapravo bio strah od preuređenja, posebno prirode čemu se je dosta sklono.
„Moram pohvalit da je to obavljeno dobro, decentno i s vjerom, tako da su građani i građanke Pazina dobili jedan dnevni boravak gdje mogu dolaziti, rekreirati se i gdje djeca mogu nešto čut. Mislim da je jako važno da se čuje o ugroženosti kestena, kojeg svi volimo jesti, i pitanje je da li će ga i naši unuci moći jesti. Važnost ovakve staze je velika, i mislim da su i organizacije civilnog društva dobile prostor za neke svoje aktivnosti“, rekla je gradonačelnica Jašić, dodajući kako je grad preuzeo obvezu
održavanja, no da je ovo isto tako obveza i test za sve posjetitelje i posjetiteljice u smislu u kojoj će mjeri staza biti čista i očuvana za sve generacije.
Za kraj se prisutnima obratila Sanja Perić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog, koji je također dao doprinos, odnosno dio svog znanja u realizaciji projekta.
„Mi kao znanstvenici smo ti koji želimo svoje znanje prenijeti na mlađe naraštaje, a ova edukacijsko - rekreacijska staza je otvorena učionica koja će dati nove vizije i nova znanja mladim naraštajima“, istaknula je, dodavši kako je upravo na Lovrinu 2014. godine Institut započeo biološko suzbijanje kestenove osa šiškarica i zaštitu pitomog kestena.
(DV)
