DRAGUTIN LUČIĆ LUCE U PREMANTURI
Fenoliga, udruga u kulturi i JU Kamenjak pozivaju na predavanje pod nazivom 'Pula 1914: Ethos i rat' koje će održati Dragutin Lučić Luce u četvrtak, 6. studenoga u 18.30 sati u Premanturi - "Škola" na placi. Ulaz je slobodan.
Ovu manifestaciju financijski podupire Odsjek za kulturu Županije Istarske.
PULA 1914: ETHOS I RAT
Rat je prafenomen ljudske egzistencije, u kojemu se kao u prafenomenima rada, igre, ljubavi i smrti, ogleda karakter, odnosno vladajući epohalni način opstanka pojedinaca, naroda, država, carstava – njihov politički ethos koji ih vodi i zavodi u pobjedu ili propast. Drugačije, naravno, ne stoji ni s Prvim svjetskim ratom. Upravo u Puli, koja je u ono oba bila središnji ratno-pomorski emporij Austro-Ugarske Monarhije, ogleda se iza mnoštva privida neumitni kraj Monarhije i onoga što je ona držala dostojnim opstanka. Historijski dokumentirani eksperimenti s podmornicama i avijacijom, odnosno nevoljkost vojnog i političkog vrha Carstva da se poistovjeti s novim razornim sredstvima koja donose prevagu u ratu, o čemu se u drugom svjetskom ratu više nimalo nije dvojilo, ilustracija su raspada jednog političkog ethosa čije je vrijeme zauvjek prošlo. Pulu nitko nije vojnički porazio, njezine utvrde i danas svjedoče o onovremeneoj neosvojivosti, a ipak su Grad i Luka Pula/Pola pali, kao što je u slijedećem velikom ratu naroda pala Francuska, iako je Maginot linoja ostala do danas, tako reći, netaknuta. Tako se zorno pokazuje sva kontradikcija u ujedno komplementarnost sadržana u pojmu „povijesti“ kao historia res geste i historia res gestarum – kao događaj i izvješće o njemu!
DRAGUTIN LUČIĆ LUCE
Mr. sc. Dragutin Lučić Luce, rođen je 9. studenog 1948. u Rijeci. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Puli. Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu diplomirao je 1974. Na istom fakultetu magistrirao je 1980. u klasi velikog prerano umrlog Učitelja filozofije Vanje Sutlića iz područja političke filozofije.
U dva mandata obnašao je dužnost predsjednika Sindikata novinara Hrvatske (SNH) i, isto tako, u dva mandata (najdulje u dosadašnjoj 100-ljetnoj povijesti) predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND). Bio je član pregovaračke skupine za pregovore s Europskom komisijom o stupanju Republike Hrvatske u stalno članstvo EU, a za područje br. 10: Informacijsko društvo i mediji. Od 2007. do 2014. kao gostujući predavač predvodio je nastavu na Odsjeku novinarstva Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Godine 1994. objavio je knjigu Korsakov – Prikaze uz Walzer An der schönen blauen Donau. Godine 1996. u koautorstvu s Brankom Lučićem objavljuje knjigu Katina Gvardijanka med Vrati od Markata, svojevrsnu inačicu crne komedije Vlahe Stullia Kate Kapuralica medju Vratima od Peskarije. Istoimena predstava, na pripremanju koje je surađivao s pokojnim redateljem Marinom Carićem, postigla je izvanredan uspjeh i kod publike i kod kazalištaraca te je i nagrađivana najvišim kazališnim nagradama. Po prvi put u povijesti istarska se čakavica našla na pozornici Dubrovačkih ljetnih igara. Izvođene su mu i objavljene komedije za lutkarsko kazalište Vuk & 3 gudina i Najveća ljubaf od Velega Jožeta. U pulskom INK-u se od 2012. na repertoaru nalazi predstava Lindarski kaban. Surađivao je s nekoliko redatelja u kazališnim izvedbama te u dramatiziranju tekstovia domaćih i stranih autora: Carić, Juvančić, Magelli, Vitez, Balenović... Godine 2007. godine objavljen mu je u tematskom zborniku radova K povijesnom mišljenju traktat Strah i dosada. Godine 2008. objavljena mu je knjiga na hrvatskom i češkom jeziku Operacija Joseph Gross.
Više od petnaest godina bio je zaposlen kao urednik u press agenciji Hina. Od osnutka do gašenja bio je član redakcije i recenzent revije za knjigu Moderna vremena u kojoj je pisao o Tinu Ujeviću, Vanji Sutliću, Davoru Rodinu, Branku Despotu, Damiru Barbariću, Freidrichu Nietzscheu, Karlu Marxu, Sorenu Kirkegaardu, Goetheu, K.H. Volkmann-Schlucku, Heideggeru, Gadameru, Jaspersu, Ortegi y Gassetu, Unamunu, Jankelevitchu, Dušanu Pirjevcu, Tinetu Hribaru, Georgu Traklu, Ödönu von Horvathu, Krleži, Gideu, Sartreu, Camusu, Jaspersu, Ruggeniniju, Mary Douglas, Konradu Lorenzu, Paulu Connertonu, Tenžeri, Mirkoviću alias Baloti, Payerisonu... Bio je i glavni redaktor i suradnik magazina za kulturu Zarez. U stručnim časopisima objavljuje radove o profesionalnoj deontologiji, novinskom zakonodavstvu, pitanju odgovornosti, bioetici i journalizmu, psihologiji i novinarstvu, o utjecaju televizijskog nasilja na djecu i mladež, o modernom razumijevanju «mnijenja» (doxa)... Organizirao je i tridesetak okruglih stolova posvećenih modernim medijima i etici novinarstva.
S dr. Damirom Barbarićem u izdavačkoj kući AGM uređuje filozofsku biblioteku Meta, u okviru koje je dosad objavljeno dvadesetak iznimno vrijednih autora i njihovih naslova – Gide: Traktat o Narcisu, Gadamer: Ogledi o filozofiji umjetnosti, Pirjevec: Braća Karamazovi i pitanje o Bogu, Nietzsche: S onu stranu dobra i zla i Uz genealogiju morala, Otto: Bogovi Grčke, Jankelevitch: Paradoks morala i Smrt, Jaspers: Ljudi sudbine, Heidegger Izvor umjetničkog djela, Uvođenje u metafiziku i Četiri seminara, Gadamer Ogledi o filozofiji umjetnosti, Nussbaum Ne profitu – zašto demokracija treba humanistiku, Sallis Platonovo nasljeđe...
Posljednjih desetak godina bio je zaposlen kao urednik ciklusa emisija Eurostorije i su-urednik ciklusa emisija Ogledi i rasprave III. Programa Hrvatskog radija te su-urednik kulturno-znanstvenog časopisa III. Programa, u kojemu je objavio niz naslova pod zajedničkim nazivnikom Vježbe iz nihilizma. Član je uređivačkog odbora časopisa Nova Istra, u kojemu je također objavio nekoliko eseja.
U periodici je objavio i nekoliko povijesno-filozofijskih i političko-filozofijskih, zapravo kulturoloških crtica o Puli i Brionima u razdoblju vladavine Austro-Ugarske Monarhije. O tomu je održao i nekoliko predavanja u Zagrebu i Puli. U organizaciji Pulskog sajma knjiga za djecu Montelibrić, priredio je za učenike osnovnih škola Pule i Rijeke osnovne edukacijske tekstove koji su potom pretvoreni u interaktivne ilustrirane pripovjesti s izrazitom odgojno-prosvjetnom nakanom. (rex)
