ODRŽAN SUSRET OBRTNIKA I ZASTUPNIKA S CILJEM POBOLJŠANJA UVJETA OBRTNIŠTVA
Danas je u Obrtničkom domu Udruženja obrtnika Pula održan susret Obrtničke komore Istarske županije i zastupnika Hrvatskog sabora s područja Istarske županije koji je započeo u 18 sati. Od predstavnika sabora sa područja Istarske županije prisutni su bili Ada Damjanac (načelnica - Fažana), Tanja Vrbat (SDP - Umag), Giovanni Sponza (gradonačelnik - Rovinj), Peđa Grbin (vijećnik - Pula), Nedžad Hodžić (zastupnik manjina), a kasnije su se priključili Nansi Tirelli (laburisti - Labin) i Silvano Hrelja (HSU). Susretu je prisustvovao i Alen Damijanić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo. Na susretu je dan kratak prikaz istarskog obrtništva te su navedeni problemi s kojima se istarski obrtnici susreću s ciljem upućivanja istih u Sabor.
Iako je Istarska županija jedna od županija s najvećim brojem obrtnika u Hrvatskoj u posljednje vrijeme se bilježi pad broja obrta te je s 9.107 obrta u 2008. godini broj obrta pao na 7.994 koliko je zabilježeno na dan 31. siječnja 2012. godine. Doduše, 724 obrta radi sezonski. Prema strukturi obrtnika vode uslužni obrti, slijede trgovina te ugostiteljstvo i turizam, a siječanj i veljača su razdoblja s najmanjim brojem zaposlenih osoba, rekao je predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Mario Paliska.
Paliska je naveo probleme obrtnika koje je Hrvatska obrtnička komora već uputila novoj vlasti, a to su: uvođenje financijske discipline na tržište, obrazovanje, jednakopravni položaj subjekata u poslovanju, sudjelovanje predstavnika HOK – e u oblikovanju gospodarske politike, povećanje konkurentnosti obrtništva, fleksibilnost korištenja radne snage i već usvojeni prijedlog – osnivanje Ministarstva poduzetništva i obrta. Ostali, ne manje važni problemi, kazao je Paliska su opterećenost javnim „neporeznim“ davanjima, preveliko administriranje, nejednak položaj na tržištu, pomoć članova obitelji u poslu koje je gotovo ukinuto, preklapanje i neusklađenost propisa te neusklađenost postupanja inspektora.
Nazočni predsjednici udruženja, cehova, odbora i komisija predstavili su neke od konkretnih problema.
Petar Jurković, predsjednik Ceha poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva tražio je da se prestane s prodajom poljoprivrednog zemljišta, već da se isto daje u koncesiju, kao i da obrtnici poljoprivrednici imaju status sličan OPG. Naglasio je da će se ulaskom RH u EU smanjiti troškovi proizvodnje, uništiti nelojalna konkurencija, te će se država organiziranije odnositi prema poljoprivredi, ali kaže, to se neće dogoditi preko noći.
Marino Paretić, predsjednik Nadzornog odbora zalaže se da se poslovni prostori u zakupu mogu otkupljivati, Igor Vojinović, potpredsjednik HOK i predsjednik Udruženja obrtnika Poreč naglasio je da se obrtnici trebaju uključiti u kreiranje strategija za dodjeljivanje sredstava iz kohezijskih fondova EU, a Zlatko Janković, član Upravnog odbora zatražio je da se djelatnicima obrtnika gdje postoje štetni utjecaji na zaposlene kao što je slučaj u ribarstvu omogući „beneficirani radni staž“.
Zdravko Crnković, predsjednik Ceha graditeljstva Obrtničke komore I.Ž. upitao je na čemu saborski zastupnici predviđaju gospodarski razvoj, te da li je moguće spriječiti daljnje zatvaranje zatečenih proizvodnih pogona (obzirom na zatvorene Industrokem, Siporex i dr.).
Igora Božića - član nadzornog odbora OKIŽ zanimali su planovi po pitanju rada na crno, jer, kaže – posljednih 20 godina tu nije napravljeno ništa, a Mario Crnković, predsjednik Ceha prijevoznika OKIŽ ukazao je na neravnopravni položaj prijevoznika u I.Ž. obzirom da jedini dozvoljeni pravac koji povezuje Istru i ostatak RH, za teretna vozila prolazi kroz tunel Učku, dok primjerice žitelji Krka ne plaćaju most jer im je to jedina veza s kopnom.
Gradimir Lukšić, predsjednik Ceha trgovine OKIŽ ukazao je na besmisleno polaganje zaštite na radu koje djaltnik mora ponovno polagati kod mijenjanja poslodavca, Vedran Šćulac, predsjednik Odbora autostruka OKIŽ rekao je da su najveći problemi obrtnika autostruke cijena radnog sata, raširen rad na crno, pristrani procjenitelji osiguravajućih kuća i nemogućnost naplate potraživanja. Dodatno, zanimalo ga je da li postoji namjera skraćivanja čekanja na dozvole za ulaganje u obnovljive izvore energije (mini solarne elektrane).
Loreta Zlatar, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju i fondove EU OKIŽ ukazala je na nelogičnost jednakog tretiranja obrtnika poduzetnika koji rade cijelu godinu i onih koji rade sezonski, u pogledu amortizacije.
Gracijano Švić, predsjednik Udruženja obrtnika Rovinj pitao je čemu stvaranje nade da će se PDV u turizmu spustiti na 8-10% kada to nije realno moguće, a Roberta Buzdakina, predsjednika ceha uslužnih djelatnosti OKIŽ zanimalo je da li postoji mogućnost ponovnog vraćanja paušalnog plaćanja poreza na dohodak.
Radovan Simić, član Ceha ribara OKIŽ iznio je niz problema s kojima se sureću ribari, od izlova školjkaša, proširenju izlovnog područja zapadne obale Istre, otvaranje nove proizvodno – izlovnog područja istočne obale Istre pa do praćenja mikrobiološke kakvoće školjkaša.
Zaključeno je da obrtnici trebaju imati aktivnu ulogu i putem svojih predstavnika biti uključeni u sve aktivnosti na razini države i županije koje se na njih odnose. (D.F.)
