PRIVLAČNE DESTINACIJE ZA MJEŠTANE I POSJETITELJE
Općina Marčana posvećuje očuvanju prirodne ljepote i bioraznolikosti na svom području. Kroz suradnju različitih lokalnih aktera, uključujući Općinu Marčana, Mandalena d.o.o., lovačka društva, DVD Općine Marčana, Udrugu Hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Ogranak Marčana i Hrvatski Časnički Zbor Marčana, Turistička Zajednica Općine Marčana (TZO Marčana) provodi niz projekata s ciljem očuvanja i turističke valorizacije prirodnih lokvi na svom području.
U proteklim godinama, već je postignut znatan napredak u čišćenju i opremanju lokvi. Lokve poput Mandalene i Velike lokve u Marčani, lokve Ciganica u Filipani, te lokve u Raklju, Bratulićima i Loborici sada su privlačne destinacije za mještane i posjetitelje. No, priča se ne zaustavlja ovdje. TZO Marčana je, u suradnji s Javnom ustanovom Natura Histrica i komunalnim društvom Mandalena d.o.o., nedavno izvela preliminarni terenski obilazak 21 lokve na području općine kako bi bolje razumjeli njihovo stanje i potencijal za očuvanje bioraznolikosti.
Lokva Rulja u Raklju
Lokva na Brovu u Radeki Glavica
Rezultati obilaska su pomogli identificirati različita stanja lokvi. "Nažalost, sedam lokvi bilo je potpuno bez vode, pri čemu su pet zarašteno drvenom vegetacijom ili pretvoreno u održavane travnjake, dok su dvije lokve vjerojatno imale vode samo tijekom zime i proljeća. S druge strane, nekoliko lokvi zadržalo je dobro stanje i aktivno služi kao stanište za mnoge biljne i životinjske vrste. Na četiri lokacije otkriveni su i strogo zaštićene biljne i životinjske vrste, uključujući sitnu vodenleću, vretence malu zelendjevicu, istočnu vrbovu djevicu i vodomara, te žabu gatalinku", kaže nam direktorica TZ Marčane, Maja Bizjak
Vretenac na lokvi
Zbog obavljenog istraživanja u kasnom terminu tijekom jeseni, postalo je jasno da će bioraznolikost lokvi biti veća tijekom proljeća i ljeta. Stoga će TZO Marčana nastaviti s istraživanjem i očuvanjem lokvi tijekom 2024. godine, s naglaskom na toplije mjesece.
Lokva na Mandaleni u Marčani
"U suradnji s Općinom Marčana, TZO Marčana planira nastaviti uređenje i opremanje lokvi na području općine. Ove godine, prioritet su lokve uz ceste, poput lokve Loborika, Lakuć u Loborici i Brova / Matući lokve u Radeki Glavici, koje će biti opremljene urbanim klupama i koševima. U narednoj godini, fokus će biti na šumskim klupama i edukativnim tablama koje će posjetiteljima pomoći da bolje razumiju važnost ovih ekosustava. Osim toga, Općina Marčana redovno čisti i održava desetak lokvi na svom području", rekla nam Bizjak.
Ovaj održiv pristup očuvanju prirode ne samo da štiti bogatstvo flore i faune, već također stvara privlačne turističke destinacije koje privlače posjetitelje iz cijelog svijeta. TZO Marčana i njeni partneri nastavljaju raditi zajedno kako bi osigurali da ova predivna prirodna blaga budu očuvana i dostupna za buduće generacije, promovirajući istovremeno ekoturizam i održivi razvoj ovog prekrasnog dijela Hrvatske.
Lokve u Loboriki
O lokvama
Lokve su mala vodena staništa nastala prirodnim ili antropogenim putem. U prošlosti su ih ljudi gradili i/ili održavali kako bi osigurali dovoljnu količinu vode za svoju stoku i navodnjavanje polja, te za vlastite potrebe. Voda iz lokvi koristila se i za gašenje požara. Dno lokve je od nepropusnog materijala, najčešće gline, a redovito napajanje stoke i čišćenje lokve osiguravalo je da dno ostane kompaktno i ne zaraste u vegetaciju.
Neke su lokve obzidane kamenim suhozidom, a neke, poput Ciganice i Rulje, imaju uređene prilaze stepenicama do vode. Lokve obogaćuju krajobraznu privlačnost prostora i nezaobilazni su dio tradicije istarskih ruralnih područja.
Lokva Ciganica u Filipani
Iako namijenjene prvenstveno ljudskoj upotrebi, lokve su mala važna staništa za brojne biljne i životinjske vrste. U njima rastu biljne vrste kojima je potrebna stalna prisutnost vode, pružaju utočište brojnim vrstama životinja kojima je za životni ciklus neophodna voda (žabe, vodenjaci, brojni kukci, račići i drugi).
Prema nekim procjenama u Istri danas ima oko 1.000-2.000 lokava, no mnoge od njih prepuštene su propadanju. Postupnim napuštanjem tradicionalnog načina stočarenja i redovitog održavanja lokve prirodnim putem obrastaju vegetacijom i postupno nestaju. Usto, lokve su ugrožene i ljudskim djelatnostima - mnoge su zatrpane otpadnim materijalom ili prenamijenjene u druge svrhe (parkirališta, odlagališta i sl.).
Lokva Puč u Cokunima
Nekad, iz neznanja, ljudi 'uljepšavaju' lokve ubacujući u njih strane vrste – ribice, lopoče i sl. Time zapravo ubrzavaju proces njihova propadanja jer će ribe pojesti prirodne stanovnike lokvi, a ukrasno cvijeće potisnuti domaće vrste.
(Hana R./Izvor i foto: TZ Marčana)