ODRŽANA 35. SMOTRA 'NA NERETVU MISEČINA PALA'
Kulturno umjetničko društvo Ivan Fonović Zlatela iz Kršana, sudjelovalo je proteklog vikenda na 35. smotri folklora jadranske Hrvatske „Na Neretvu misečina pala“ u Metkoviću. Poziv za sudjelovanje stigao je prošle godine prilikom sudjelovanja društva na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Poziv je upućen od Vidoslava Bagura, prof., stručnog rukovoditelja smotre i jednog od utemeljitelja smotre u Metkoviću. Radi se o jednom od najeminentnijih hrvatskih stručnjaka, čije usluge koriste brojne smotre i kulturne institucije na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Uz Zlatelu, od istarskih predstavnika, na smotri su sudjelovali i članovi Društva Perojskih Crnogoraca „Peroj 1657“, iz Peroja koji su se predstavili spletom crnogorskih kola i starim perojskim pojanjem. Zlatela se na smotri predstavila tradicijom svirke, pjesme i plesova Kršanštine. Izvedena je Mantinjoda na sopelama, dvoglasno pjevanje tijesnih intervala Istre u vidu pjevanja na tanko i debelo pjesme Draga nam je zemlja, te izvedba plesa Balon uz pratnju na velim sopelama i mihu. S obzirom na klimatske neprilike, odgođen je subotnji nastup koji je predviđen na Trgu Kralj Tomislava, ali je uredno održana svečana manifestacija Večer folklornih skupina u GKS Metković s početkom od 19.30 sati. Zlatela je nastupila kao osamnaesto od dvadeset i dva društva, druge večeri navedene manifestacije, a smotra je trajala gotovo tri sata. Ujedno, radi se o županijskoj smotri folklora Dubrovačko- neretvanske županije koja lokalnim društvima služi za stručnu analizu i preporuke za nastupe na nacionalnim smotrama (MSF Zagreb, Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo- Slavonski brod, Đakovački vezovi).
Uz domaće skupine KUD „Čilipi“, FD „Kumpanija“ Vela Luka, KUD „Ploče“, FA „Linđo“ Dubrovnik, KUD „Lijerica“ Slano, KUD „Marko Marojica“ Župa Dubrovačka, KUD „Glavice“, KUD „Natko Nodilo“ Babino Polje, KUD „Sv. Juraj Osojnik“, KUD „Župa Bagalović“ Krvavac i KUD „Metković“, kao i prije spomenute, raznolikosti programa pridonijeli su i KUD Družina iz Paga, KUD Kraljica Katarina iz Donjega Lapca, koji su osnovali doseljenici iz Kraljeve Sutjeske, FA Ljupčo Santov iz makedonskoga Orizarija, KUD Vrbje Vrbja pokraj Nove Gradiške i KUD Besa iz crnogorskoga mjesta Tuzi.
Po završetku smotre održan je okrugli stol stručnjaka i predstavnika društava gdje se provodi analiza nastupa uz potencijalne preporuke društvima. Stručno povjerenstvo smotre činili su doc. dr. sc. Joško Ćaleta (etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent.), Branka Hajdić, prof., Ivan Ivančan (dugogodišnji umjetnički direktor nacionalnog folklornom ansambla Lado), dr. sc. Stjepan Sremac (bivši ravnatelj Lada i folklorist), te Vidoslav Bagur, prof (folklorist).
O Zlateli se raspravljalo biranim riječima:
Kad imaš majstore svih zanata onda imaš društvo koje je sasvim jedinstveno, Zlatelu iz istarskog Kršana. Jednostavno je sve funkcioniralo vrhunski. Tako ste sve dobro posložili, da nečeg nema falilo bi. Instrumenti su tako dobro zvučali, naravno kad se tako svira. Ja sam jednostavno oduševljen. Vidio sam da ima tu vrhunskih promotora. Vrhunskih! Oduševljen sam. Pravi znalci rade pravi posao, poput Vas u Zlateli. Na prste jedne ruke se može nabrojati pojedince koji su došli iz nekih drugih sredina, kao neki ekstra veliki stručnjaci, a da su napravili dobar posao. Ima ih, ali vrlo su rijetki. Čuda rade samo domaći ljudi, naravno ako vrijede. Hvala Vam na tome.
Vidoslav Bagur, prof (folklorist)
Ono što najviše fascinira da oni sami stvaraju svoj patent, i to je fantazija. Sjećam se kada sam prvi puta prije skoro dvadeset godina u Ivanić gradu slušao Noela i Zorana, koji su tada bili jako mladi dečki. Izvodili su istarski kanat i pomislio sam, ma što su tu djecu poslali. No, to je bilo tako birano, s takvim angažmanom, prirodnim dignitetom. Ostao sam fasciniran. Tada sam doznao da ima i drugih koji se bave tom tradicijom u Istri i otišao u Kršan. Moram priznat, kad smo dolazili, sa svih onih brežuljaka spuštali su se ljudi u nošnjama, kao nekada kada su na misu nedjeljom odlazili. Dakle taj prizor nikada neću zaboraviti. Nešto predivno. A onda kad su počeli izvoditi svoj program. Pa to nisi znao tko bolje svira, tko bolje pjeva i pleše. Eto, dva tipa balona su izvodili tamo, kombinirali instrumente, kanat s instrumentima, mihom, svirka na Trieštini. Tada se pojavljuje potencijalni problem, što će se dogoditi kada jedna generacija odraste, kad se raziđu, no danas su pokazali da posjeduju vrhunske izvođače. Mene do ganuća dovedete, do ganuća, ja ne znam, i onda se suzdržavam da mi suze ne poteknu. Oduševljen sam s Vama. Fantastičan posao radite, fantastičan. Sve te kombinacije koje izvodite, u vokalnim i sviračkim dionicama, u raznim plesnim kombinacijama pa to je nemoguće da čovjek na to ne reagira.
Ivan Ivančan (dugogodišnji umjetnički direktor nacionalnog folklornom ansambla LADO)
Ovo kako ta generacija to radi, to je jedan pravi primjer kako bi to trebalo izgledati u praksi. Oni rade jedno ludilo koje traje i genijalno je. Ostaje taj spoj, prepoznatljive njihove glazbe i svirke na sopelama, kanta, plesa i onda kad njihovi sopce na sopelama sviraju. To može u bilo koju svjetsku dvoranu. I taj kanat s tim mladim ljudima. Ovako raditi s mladima, uvoditi ih u svijet tradicije, uz podršku da oni to mogu i znaju, to je čudo jedno.
doc. dr. sc. Joško Ćaleta (etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent.)
Izrečeno ostaje članovima kao poticaj i nada da će se njegovanje tradicije s pažnjom nastaviti, ali i kao obaveza na teško stečena specifična znanja koje nosioci ovih tradicija posjeduju. Veliko je to bogatstvo, ali i obaveza budući da je Zlatela revitalizirala vlastitu tradiciju 50 godina nakon smrti Ivana Fonovića Zlatele. Čini se da lokalna zajednica u Zlateli ima dostojna promicatelja njezina imena, kao i autentičnih tradicija Kršanštine.
(Rex/foto izvor:www.metkovic.hr)
