IZ KNJIGE AUSTROUGARSKE VILE I KUĆE U PULI
Autor: Branko Perović
Jedna od ljepših zgrada u urbanom tkivu Pule je ona podignuta na sjevernim obroncima Monte Zara, u nekadašnjoj ulici Via Giulia, a sada Matka Laginje 7. To je trokatnica sa visokim prizemljem, na čijem je pročelju ulaz, iznad koga su na katovima po 11 prozora, a drugi kutni dio prema ulici-Via Zaro, sada Jurja Dobrile, ima 5 prozora na svakom katu. Objekt se nalazi između tri najzanimljivija zdanja u gradu, od kojih je sjeverno zgrada kazališta "Politeama Ciscutti"/ sada Istarsko narodno kazalište/, zapadno je impozantna zgrada, s prekrasnim vrtom "Marine Casinoa"/sada Dom OS RH/ i neposredno ispod Monte Zara i uspona na Zaro, prekrasna velebna palača s karijatidama. Po ugovoru o kupnji stana, ljubazne gospođe Irene Mirković, kvadratura stana je oko 106 m četvornih, a u zgradi je šest takvih velikih prostora, u koje se ulazi sa širokog i dobro očuvanog stubišta, dok su u visokom prizemlju poslovni prostori. Zgrada je sagrađena 1859. godine, na kućnoj čestici broj 104, koja je ranije pri¬padala obitelji Jaschi. Prije nego se objekt počeo graditi, po Moeringovom planu, ovaj cijeli prostor je bio nenaseljen, močvaran i pust i tek kada je ova zgrada sagrađena, nekoliko godina poslije polaganja temeljca za Pomorski arsenal, započelo je uređenje šireg prostora oko nje. Niknuli su prekrasni Hidrografski zavod na Monte Zaru /1871. /, reprezentativni Marine Casino /1872. /, palača sa karijatidama, uz uspon na Monte Zaro, sada Stube Franine i Jurine i impozantna zgrada "Politeama Ciscutti /1881. Ova zgrada nije samo lijepa i atraktivna, već je i povijesna za hrvatsko stanovništvo zbog toga što se u njoj nalazila tiskara u kojoj se tiskao hrvatski list "Naša sloga", o čemu svjedoči i spomen-ploča. List "Naša sloga" bile su prve narodna novine, pisane materinskim hrvatskim jezikom, kao poučno, gospodarsko i političko glasilo, koje je neprekidno izlazilo od 1. VI. 1870. do 25. V 1915. godine, kada ga je uspješno zamijenio "Hrvatski list". Prvi broj ovog dragocjenog lista izašao je u Trstu, koji je onda bio političko i kulturno središte istarskih Hrvata i Slovenaca, a moto lista bio je otisnut ispod glavnog naslova: "Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari". Glasilo je, po Baloti, izlazilo dva puta na mjesec, i to 1. i 16. u mjesecu, na inicijativu biskupa Jurja Dobrile, a kao izdavač i prvi odgovorni ured¬nik bio je Antun Karabaić; kasnije su uredništvo preuzeli dr. Matko Lag¬inja i dr. Ante Dukić, zatim Matko Mandić i Stiepo Gljivić, a tiskala se u tiskari Austrijskog Loyda, tiskari Weis i Tiskari Sinovi K. Amati. Od 1884. "Naša sloga" postaje tjedni list, čiji je urednik M. Mandić, a tiska se u tiskari V. Dolenca, dok se prvi broj lista, od 1899. tiska u Tiskari kozorcija lista "Edinost" u Trstu. " Naša sloga", kao već afirmirano glasilo istarskih Hrvata, u svom broju 21. od 22. VI. 1899. javlja da će list od 1. VII. 1899. izlaziti u Puli, u kojoj se tiska u Tiskari Andrije Gabršeka, pod odgovornim uredništvom izdavača Stjepana Gljivića, upravitelja Istarske posujilnice u Puli i glavnim suradnikom u Trstu, profesorom Matkom Mandićem.
U Puli je "Naša sloga" izlazila svakog četvrtka, kao tjednik, a zatim je počela 1900., od broja 14. izlaziti dva puta tjedno, tj. svakog utorka i petka, da bi kasnije opet izlazila samo jedanput na tjedan. Od broja 42. u 1902. odgovorni urednik je Josip Hain, od 1904. vodi se kao izdavač i odgov¬orni urednik Jerko Mahulja, a tiska se u "Tiskari Laginja i drug". Dok su novine izlazile u Puli, pisale su da je njen program : "Buditi pospane, učiti probuđene, voditi slabašne, junačiti mlohave, potvrđivati malodušne, karati silnike i šibati tlačitelje". Urednik je obavljao i druge poslove što nije dopuštalo da glasilo bude uređivano novinarski profesionalno, premda je bilo i lijepo uređenih brojeva, koji su u oko 1. 000 brojeva stizali u sva istarska mjesta. Često su nezanim¬ljivi izvještaji zapremali čitavu stranicu, a podlistak se više puta nastavljao u dvadeset i više brojeva, dok su oglasi obično zapremali cijelu stranicu, na štetu ostalog sadržaja. Interesantno je da ga je ugarsko-hrvatski ministar trgovine zabranio od 1904. godine ulaz u zemlje Sv. Stjepana, tj. ugarski dio carevine, ali je ta zabrana ukinuta sedam godina kasnije. U vrijeme I. svjetskog rata, kad su i radnici u tiskarama bili pozivani u vojništvo, izlazila je " Naša sloga" na dvama stupcima i u njima je bilo bijelog prostora zbog preventivne cenzure, a bilo je u njoj i sve manje zan¬imljivog sadržaja. Sedam dana poslije smrti urednika Matka Mandića list je, poslije 45 godina prestao izlaziti, ali ga je uspješno naslijedio "Hrvatski list", koji je izlazio u Puli do konca 1918. godine. Ova lijepa i impozantna zgrada, u kojoj se tiskalo pulsko izdanje ovih vrijednih novina, skladno je uklopljena u triptih zgrada oko nje, a daje Puli, još uvijek, vrlo zanimljiv izgled i dojam srednjoeuropskog grada.
