DOPIS MEDIJIMA KOJI U CJELOSTI PRENOSIMO
U situaciji kada veliki dio naših sugrađana jedva sastavlja “kraj sa krajem”, razumljivo je kako se u vezi prijedloga novog Zakona o komunalnom gospodarstvu najviše pozornosti pridaje izmjenama na području nameta. No dok mediji i javnost troše silnu energiju kako bi razmrsili teško razmrsivo i zbunjujuće klupko u koje je Vlada uplela porez na nekretnine, redefinirani komunalni doprinos, građevinsku rentu i slične novine, ispod radara prolazi jedan opasan kontinuitet: mogućnost privatizacije komunalnih djelatnosti kroz dodjeljivanje koncesija za njihovo obavljanje privatnim tvrtkama.

Privatizacija stoji u izravnoj i nepomirljivoj suprotnosti sa načelima koja sam nacrt Zakona nominalno propisuje za vršenje komunalne djelatnosti. Naime, tvrtkama u privatnom vlasništvu osnovni cilj je, po definiciji i bez iznimke, stvaranje dobiti za svoje vlasnike. Stoga one pri obavljanju komunalnih djelatnosti nikako ne mogu poštivati “načelo neprofitnosti”, koje kaže: “Komunalne djelatnosti se ne obavljaju radi stjecanja dobiti, već u cilju osiguravanja isporuke komunalnih usluga korisnicima” (čl. 9.).

Nadalje, dobit se ostvaruje smanjenjem troškova (ulaganja u infrastrukturu, sigurnost na radu, plaće i radnička prava, “nepotrebnih” troškova zaštite okoliša, itd.) ili povećanjem cijene usluge, no najčešče i jednim i drugim. Stoga privatni koncesionari iznimno rijetko, ako ikada, posluju po načelima koja propisuje sam prijedlog Zakona, tj. načelima “zaštite javnog interesa” (čl. 5.), “kakvoće usluga” (čl.14.), “zaštite korisnika, prostora i okoliša” (čl. 16), “sigurnosti” (čl. 17.), “javnosti” (čl.18.), i “prihvatljivosti cijene usluga” (čl. 19.). To znači kako bi ova hvalevrijedna načela, u slučaju koncesioniranja komunalnih usluga ostala tek mrtva slova na papiru.

Stoga ovim putem Zelena Istra izražava svoje oštro protivljenje donošenju Zakona o komunalnom gospodarstvu u ovakvom obliku, kao i bilo kojem obliku privatizacije komunalnih usluga. Apeliramo na donositelje odluka da pri donošenju ovog Zakona pokažu društvenu odgovornost te da uče na greškama brojnih gradova u svijetu koji su komunalne djelatnosti vratili pod javni nadzor, nakon što su uslijed njihove privatizacije doživjeli rast cijena, pad kvalitete usluga, urušavanje postojeće i stagnaciju razvoja nove infrastrukture. Smatramo kako donošenje novog Zakona treba iskoristiti kao priliku kako bi se u potpunosti uklonila i najmanja mogućnost takvog pogubnog scenarija te kako bi se, u svrhu borbe protiv korupcije, klijentelizma i neučinkovitosti, uveli konkretni mehanizmi participacije građana u nadzoru i upravljanju komunalnim poduzećima kao javnim dobrima, po uzoru na pozitivne suvremene prakse u javnom upravljanju. (REX)