GRAD VODNJAN: 'POSTUPANJE ZELENE ISTRE JE NIŠTA DRUGO NEGO ČISTO POLITIZIRANJE'
Zelena Istra prijavila je Inspekciji zaštite okoliša Grad Vodnjan koji je, kako su iz te udruge naveli: 'bez zakonom predviđenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš zatrpao oko 2 km prirodne obale tucanikom iz kamenoloma i time nepovratno uništio veliki dio svoje obale od Turističkog naselja Pineta do uvale Portić u Peroju. Nekad lijepa prirodna obala pretvorena je u makadamsku cestu, čime je izazvana nesaglediva i nepopravljiva šteta na morskoj obali. Inspekcija zaštite okoliša izdala je zbog toga prekršajni nalog na temelju čl. 265 st. 1 Zakona o zaštiti okoliša koji predviđa kaznu od 100.000 do 800.000 kn za pravnu osobu te od 3.000 -15.000 kn kazne za odgovornu osobu u pravnoj osobi'.
U nastavku cjelovito priopćenje Zelene Istre:
'Barbarskim činom nasipavanja prirodne kamenite obale tucanikom iz kamenoloma Grad Vodnjan svrstao se u red s neslavnim rekorderom Virom, kad je divlja gradnja u pitanju, gdje je 2014. Inspekcija zaštite okoliša također utvrdila nelegalno nasipavanje obale s izgovorom «dohrane plaže».
Grad Vodnjan poziva se mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode u kojem stoji da ukoliko radovi obuhvaćaju dohranu postojećih plaža novim plažnim materijalom u postojećim gabaritima nije potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, obzirom da se radi o radovima tehničkog održavanja plaže. No, situacija na terenu jasno pokazuje da se ne radi ni o kakvoj «dohrani» plažnim materijalom te da se zatrpavanje prirodne kamenite obale u duljini od gotovo 2 km tucanikom iz kamenoloma ne može zvati tehničkim održavanjem (iz fotografija u prilogu vidljiva je vrsta materijala i razmjer uništavanja). Zbog toga je Ministarstvo i izdalo prekršajni nalog. Cjelovito obrazloženje MZOIP – Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i industrijsko onečišćenje sadrži i sljedeći opis pojma dohrana : «...dohrana plaže radi se u sklopu tehničkog održavanja postojećih nasutih plaža. Naime, za te potrebe u prvom redu se vadi iz mora materija koji je tamo odnešen s postojeće plaže zbog djelovanja mora i vjetra, a tek nakon toga se plaža još eventualno dohranjuje plažnim materijalom koji se dobavlja iz drugih izvora.»
Osim toga, Zelena Istra je naknadno Grad Vodnjan prijavila i Inspekciji zaštite prirode, budući da taj dio akvatorija zapadne Istre spada u Nacionalnu ekološku mrežu pa je za sve planirane zahvate potrebno provesti i postupke predviđene Zakonom o zaštiti prirode (ocjena o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu). Rješenje Inspekcije očekuje se uskoro.
Do devedesetih godina prošlog stoljeća kopneni dio Fažanskog kanala bio je očuvan, Intervencije na obalnom pojasu bile su minimalne. Izgradnjom kampa u Fažani počinje i devastacija priobalja zbog «uređenja plaža». Metodom nasipavanja prirodne morske obale koristila se i Općina Fažana u nasipavanju ostalih fažanskih plaža. S godinama je tako veći dio morske obale Fažanskog kanala zatrpan. Iz satelitskog snimka u prilogu vidljivo je da je oko 60% Fažanskog kanala, dijelova koji pripadaju Općini Fažana i Gradu Vodnjanu, nasuto materijalom koji nije morskog porijekla.
Posljednje nasipavanje koje je 2016. naložio Grad Vodnjan najdrastičniji je poduhvat do sada. U potpunosti je u duljini od oko 2 km uništeno područje supralitorala (pojas vlažen samo prskanjem valova), područje odnosno biocenoza mediolitorala (pojas plime i oseke) te biocenoiza infralitorala. U publikaciji «Morska staništa – inventarizacija i praćenje stanje» Državnog zavoda za zaštitu prirode, glavni uzrok ugroženosti biocenoze mediolitorala su ljudske aktivnosti, a «naročito ih ugrožava gradnja u obalnom pojasu i niveliranje neravne stjenovite obale da bi se dobile površine pogodne za kupače, nanoseći trajne štete». Među mjerama zaštite navedeno je i «zabraniti betoniranje i gradnju neposredno uz balu te nasipanje mora na mjestima gdje ta staništa još nisu degradirana».
S izlikom dohranjivanja plaže izvedeni radovi koji su doveli do potpunog uništavanja života na obuhvaćenom dijelu morske obale. Na nasutom dijelu prirodne morske obale nema više priljepaka, raznih vrsta puževa, račića niti riblja mlađ može sklonište više nalaziti u priobalnim škrapama. Tim je radovima nanesena i nepropravljiva estetska šteta.
U ovom slučaju postoje dvije razine osude: 1) zbog protuzakonitog ponašanja – jedinice lokalne uprave trebale bi biti prve u poštivanju zakona i pridržavanju jednom od temeljnih načela zaštite prirode i okoliša – a to je predostrožnost, a ne u traženju izgovora za nepridržavanje propisima; 2) zbog zaostalosti i primitivnosti rješenja uređenja priobalnog pojasa i plaža, između ostalog jednog od temeljnih prirodnih resursa u turističkoj ponudi.
U petak, 14. listopada u Peroju je održana konferencija na kojoj su predstavnici Grada Vodnjana željeli predstaviti svoj «dobar primjer uređenja plaža». No, predstavnica Zelene Istre i i predstavnik mještana upozorili su ih na prekršajni nalog te na katastrofalne posljedice takvog pristupa. Nažalost, Grad Vodnjan i dalje drži da je potpuno uništavanje prirodne konfiguracije terena i života na obali dobro rješenje, pa su najavili nastavak radova nasipavanja tucanikom na dodatnih 1.000 metara priobalja u svojoj nadležnosti. Najavili su da će od ukupno 9 kilometara obale «urediti» odnosno u potpunosti uništiti preko 4 kilometra prirodne obale, premda su na navedenoj konferenciji dana rješenja koja omogućavaju i očuvanje prirodne obale i njeno iskorištavanja u obliku koncesijskih odobrenja za gospodarske djelatnosti (platforme i smještanje objekata na « sekundarnim plažama» - zemljištu u neposrednom kontaktu s kamenitom obalom). Ne samo da ne žele čuti o rješenjima koja omogućavaju održivi razvoj - gospodarske djelatnosti uz očuvanje okoliša, već su, prema najavama gradonačelnika, odlučili prijaviti inspektoricu zaštite okoliša zbog povrede dužnosti.
U slučaju nezakonitog nasipavanja obale u Vodnjanu sankcije za odgovorne su minimalne budući da će teret novčane kazne za prekršaj pravne osobe – Grada Vodnjana ići na teret poreznih obveznika. Stoga smo Ministarstvu zaštite okoliša uputili i dodatni upit, za koji čekamo odgovor:
hoće li Gradu Vodnjanu biti naloženo da provede zakonom predviđeni postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš; što u slučaju da se pokaže da je taj postupak bilo potrebno provesti – a radovi i šteta u okolišu već su učinjeni; tko će odgovarati za štetu i hoće li biti naloženo da se 2 km obale vrate u prvobitno stanje; zbog čega se temeljem čl. 258 Zakona o zaštiti okoliša koji glasi : «ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga Zakona, Ministarstvo će: podnijeti optužni prijedlog prema Prekršajnom zakonu ili podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tijelu zbog kaznenog djela”, ne podnese i kazenena prijava odgovornima za nepovratno uništavanje obalnog pojasa?', poručili su iz Zelene Istre.
Reagiranje na priopćenje Zelene Istre pristiglo je iz Grada Vodnjana:
'Ovim putem Grad Vodnjan-Dignano upućuje slijedeće reagiranje na Priopćenje za medije Zelene Istre pod naslovom „Grad Vodnjan barbarskim činom 2 km prirodne kamenite obale, kršeći zakon, pretvorio u makadamsku cestu – pa inspektorici zaštite okoliša zaprijetio prijavom“ koje je objavljeno dana 18. listopada 2016. godine:
„Priopćenje Zelene Istre još je jedan u nizu pokazatelja izričite namjere etiketiranja Grada Vodnjana – Dignano kao „strašnoga krivca za velika zlodjela“. Takvo postupanje Zelene Istre, koje je izvan svih granica „dobroga ukusa“ ne predstavlja ništa drugo već čisto politiziranje usmjereno na očiglednu namjeru i želju da se Grad Vodnjan – Dignano u konačnici proglasi krivim za zahvate koje nije poduzeo.
Zgroženi smo nastavljanjem napada na Grad Vodnjan – Dignano, koji su očigledna posljedica revoltiranosti Zelene Istre na prijavu inspektorice zaštite okoliša, a koja je vrlo razvidno postupala po njihovim nalozima i uputama. S obzirom na to, postavljamo pitanje Zelenoj Istri: „Da li je moguće da jedan državni službenik koji prima plaću iz državnog proračuna služi takvim privatnim interesima? Ili vas se boji?“
Veoma interesantna i indikativna činjenica je upravo ta da je sam inspekciji nadzor koji je pokrenut na temelju prijave Zelene Istre bio zakazan za dan 07. listopada dok je inspektorica, bez ikakve prethodne najave sa već unaprijed pripremljenim zapisnikom, u nadzor došla 05. listopada. Sve je to rezultat pomnog planiranja i dosluha inspektorice i predstavnice Zelene Istre sa ciljem kako bi, do same Konferencije o plažama koja je održana u Peroju dana 14. listopada predstavnici Zelene Istre bili u potpunosti upoznati sa svim detaljima nepravomoćnog rješenja Inspekcije. Na takvo postupanje državnog službenika, koje jasno upućuje na zakonom definiranu povredu službene dužnosti imali smo dužnost i obvezu upozoriti nadležno tijelo.
Upravo navedeno čini veoma interesantnim činjenicu da Zelena Istra s jedne strane javno optužuje Grad Vodnjan – Dignano bez ikakvoga jasnog uporišta u bilo kojim zakonskim i podzakonskim odredbama za raznorazne imaginarne propuste, a sa druge strane pokazuje veliku revoltiranost čim se upozori na vidljivo neprofesionalno postupanje inspektorice.
Nadalje, u izdanom Priopćenju konstatira se da će, citiramo: „teret novčane kazne za prekršaj pravne osobe - Grada Vodnjan ići na teret poreznih obveznika“. Ovdje se nameće logično pitanje – da li Zelena Istra već unaprijed zna da će Grad Vodnjan – Dignano biti proglašen krivim? S obzirom na dosadašnje postupanje Zelene Istre i inspektorice, pozitivan odgovor na navedeno pitanje bio bi sve samo ne začuđujući.
Neutemeljeno blaćenje i optuživanje Grada Vodnjana – Dignano i realiziranih projekata neumjesno je i neprihvatljivo, budući da su sve aktivnosti na uređenju plaže u Peroju poduzete sukladno mjerodavnim zakonima i propisima. Zahvati na spomenutoj plaži, te u konačnici današnji uređeni izgled cijelog područja, naišao je samo na odobravanja, pozitivne kritike svih korisnika, turista i naših sugrađana. Apsurdno je da se optužuje Grad Vodnjan – Dignano da je obalu pretvorio u makadamsku cestu iako niti jedan metar plaže nije betoniran niti je na bilo koji način učinjena šteta morskoj obali.
Prilikom uređenja plaže, uklonjena su i brojna nelegalna odlagališta smeća i građevinskog materijala, pa se pitamo gdje je tada bila Zelena Istra da zaustavi negativan trend nemarnog onečišćavanja okoliša?
Bilo bi poželjno da se predstavnici Zelene Istre više angažiraju upravo na spomenutoj problematici na koju svakodnevno nailazimo na terenu, a koja podrazumijeva bespravno uzurpirane zelene površine, divlja odlagališta građevinskog i drugog otpada i na bespravno sagrađene objekte na području Grada Vodnjana - Dignano. Gotovo 4.000 bespravno sagrađenih objekata izgrađeno je u samom obalnom pojasu koji su zakonom sada legalizirani, pa se ponovno pitamo gdje je bila Zelena Istra kada su ilegalni objekti nastajali u prostoru i time stvarali ogroman pritisak na ekološki sustav i prostor u obalnom pojasu na području našega Grada?
Očigledno je mnogo lakše i medijski efektnije optužiti Grad Vodnjan – Dignano za imaginarne propuste nego se prihvatiti posla. Žalosno je konstatirati da Zelena Istra svojim aktivnostima do danas nije učinila niti jedan pozitivan korak za plažu u Peroju, ali se usudi Gradu maliciozno spočitavati svaku poduzetu radnju.
Stvaranje popularnosti na bombastičnim naslovima ne doprinosi ni zaštiti, a ni očuvanju okoliša, pa stoga pozivamo Zelenu Istru da se konačno počne ponašati u skladu sa svojim imenom.“
