Zdenka Višković Vukić, ravnateljica Pula Film Festivala

DONOSIM ISKUSTVO, RAD I POŠTENJE
Razgovarao i snimio: Neven Lazarević
Na prijedlog Upravnog vijeća Javne ustanove Pula Film Festival, pulsko Gradsko vijeće je, nakon neslaganja nekolicine oporbenih vijećnika, izabralo Zdenku Višković Vukić na mjesto ravnatelja ove ustanove s mandatom od četiri godine. Time je okončana još jedna pulska smjena na čelu gradskih ustanova. Zdenka Višković Vukić na čelo PPF-a dolazi u jeku priprema za ovogodišnji, 54. Festival igranog filma, u ustanovu opterećenu nesređenom dokumentacijom, s hipotekom brojnih zamjerki na realizaciju i organizaciju nekoliko posljednjih Festivala, pred početak rekonstrukcije i preuređenja jedinoga pulskog kina... Zdenka Višković Vukić je rođena 1949. godine u Labinu, od 1959. godine živi u Puli, a posljednjih dvadesetak godina provela je kao tajnica Saveza kulturnoumjetničkih društava Pula. Završila je Filozofski fakultet u Rijeci na kojemu je i diplomirala Organizaciju kulturnih djelatnosti.
R: Kako bi se  predstavili onima koji Vas ne znaju?
Umjetnost je način iskazivanja moga postojanja i njome se bavim oduvijek. Književnost i riječ su moje osnovno izražajno sredstvo. Stihove sam, već prije svoje dvadesete godine, objavljivala u mnogobrojnim časopisima. Sudjelovala sam na značajnim književnim večerima, susretima i manifestacijama. Pjesme su mi prevođene na talijanski, slovenski, engleski i esperanto, a objavila sam tri zbirke pjesama. Vjerojatno sam zato i cijeli radni vijek i gotovo cijelo slobodno vrijeme posvetila kulturi i umjetnosti, kao radnom i osobnom životnom opredjeljenju i okruženju, te sam radeći u Kulturno-prosvjetnoj zajednici, SIZ-u kulture i SAKUD-u, stvarala uvjete za stvaranje i zadovoljavanje kulturno-umjetničkih potreba i iskazivanje umjetničkih promišljanja za sve uzraste građana Puljštine. Mnogim sam mladim stvaraocima bila potpora i stvarala uvjete za njihov rad i afirmaciju. Organizirala sam ili sudjelovala u organizaciji i osmišljavanju brojnih i značajnih kulturno-umjetničkih manifestacija, festivala i programa u Puli, a dijelom i Istri (više tisuća programa). Sudjelovala sam u pripremi programa i pravnih akata za osnivanje brojnih udruga u Puli i Istri. Kao član stručnog tima sudjelovala sam i u izradi svih osnovnih analiza i smjernica u pulskoj kulturi (1973., 1988., 1990., 1992., 1995.) Trećinu radnog vijeka odradila sam u timu Martina Bizjaka, zahvaljujući čijoj se viziji i znanju organizacija Festivala definitivno seli u Pulu, radeći upravo na organizaciji Festivala igranog filma. Prve dvije godine kao vanjski suradnik (u press centru i službi biltena, protokolu, pisala sam i vodila konferansu u Areni, vodila tiskovne konferencije, bila tajnicom stručnog žirija), a od 1979. god. do 1987. god. u Radnoj organizaciji Festival jugoslavenskog igranog filma u Puli na organizaciji Festivala, najprije kao tajnica organa upravljanja, a potom kao voditelj filmskih manifestacija (Festivala igranog filma i MAFAF-a). Rado se prisjećam da je sredinom osamdesetih u toj ustanovi bio najjači organizacijski tim ikada stvoren u pulskoj kulturi (Martin Bizjak, Jelena Lužina-Sladonja, Gorka Ostojić-Cvajner, Miroslav Tatić, Romano Višković), s 20 zaposlenih i više od stotine stalnih suradnika. U to sam vrijeme bila i članica Predsjedništva i Skupštine interesne zajednice za kinematografiju Republike Hrvatske u Zagrebu.
TEŠKO JE USTROJAVATI LOŠE POSTAVLJENU USTANOVU
R: Koji je motiv napuštanja sigurnog mjesta u  SAKUD-u i sjedanje u vruću čelnu stolicu Ustanove i manifestacije Pula Film Festival?
Moj je životni kredo stvaranje udruga (oaza) gdje mladi i manje mladi Puljani mogu - obvezatno pod stručnim vodstvom - propitivati i razvijati potrebe za umjetničkim iskazom.
Uvjerena sam da se već desetljećima SAKUD (kao krovna udruga) i njegovih sedam kreativnih udruga - u Puli, Istri, a i u drugim krajevima Hrvatske, akceptira kao mjesto na kojem se kroz cijelu godinu "proizvode" kulturni proizvodi i obogaćuje naš grad u samoj njegovoj osnovici - ljudskom resursu! Pod time ne podrazumijevam samo krajnje umjetničke uratke (od kojih su mnogi potvrdili svoju umjetničku validnost na međunarodnoj sceni!) već prije svega sam proces kojim se stvara i gradi umjetničko i životno promišljanje pulskih građana - članova takovih udruga. U dvadeset godina dosadašnjeg rada u SAKUD-u dala sam sve najbolje od sebe s ciljem da se to ostvari i mislim da sam sa svojim vrsnim suradnicima u tome i uspjela.
Već neko vrijeme osjećam da sam završila svoju "misiju" i da je nužna promjena i - nečija nova vizija!
Teško mi je reći zašto baš Festival! Možda zato jer sam prije dvadeset godina, kada mi je to mjesto bilo ponuđeno, mislila da nisam dovoljno zrela za to! Sada na to gledam kao na jedan novi izazov na kraju karijere! A voljela bih i dokazati da Pula želi, zna i može dobro organizirati ovu najveću filmsku manifestaciju u zemlji.
R: Kako, prema Vašem programu, znanju i idejama, mislite donijeti boljitak i razvoj JU PFF i  Festivalu igranog filma u Puli?
Donosim iskustvo, poznavanje strukture i načina organizacije i ustanove i manifestacija, umješnost u formiranju timova, strpljivost, dobru energiju i poštenje.
Iako je Ustanova osnovana krajem 2002. godine, zbog raznih problema nikad nije uistinu ustrojena! Budući je uvijek teže ustrojiti loše postavljenu ustanovu, tomu valja pristupiti ozbiljno i promišljeno.
Mislim da s dobrim suradničkim timom - uz dobru volju, potporu i suradnju - mogu ustrojiti stabilnu kulturnu ustanovu koja će, koristeći tradiciju i ugled Festivala, biti funkcionalna i efikasna.
S druge pak strane, Pulski filmski festival tijekom godina mijenja organizatore i organizacijske sheme - i još ih se uvijek traži, iako su preduvjeti za daljnji razvoj ostvareni. Hrvatski film doživljava (nakon krize izazvane ratom i poraćem) novi uspon, publika se vratila u Arenu i kino dvorane, normativnim je aktima reguliran način financiranja i organizacije te zacrtana koncepcija, osnovana je Javna Ustanova Pula Film Festival, pored predstavljanja i vrednovanja godišnje produkcije hrvatskog dugometražnog igranog filma, sve je respektabilniji program međunarodnih naslova, održavaju se brojni i vrsni popratni programi.
Stoga je nužno istovremeno stabilizirati umjetničku koncepciju i ustrojiti organizaciju koja ju može kvalitetno ostvariti, dakako, uz pretpostavku da su se te dvije, naizgled zasebne, cjeline stopile. To je moguće ostvariti (bez obzira na to što u festivalskom umjetničko-operativno-organizacijskom sustavu sudjeluju osobe čije je mjesto boravka Zagreb) uskom suradnjom temeljenoj na dobrim namjerama, konsenzusu i povjerenju. Naime, sasvim je svejedno i potpuno je isti efekt ako je dobro sastavljen program loše organiziran ili, pak, loš program dobro organiziran! Nastojat ću da se ne ponavljaju najčešće zamjerke: tehnički problemi prilikom projekcija filmova na svim lokacijama, neosmišljene ceremonije otvaranja i zatvaranja, kasno izrađeni promidžbeni materijali i loša promidžba festivala, neuređeni grad, ružni panoi, neplaćanje preuzetih obveza. Vjerujem da se dadu otkloniti i primjedbe na koncepciju: nedovoljan broj svjetskih hitova, nedolazak u Pulu poznatih redatelja i glumaca... iako ovo potonje pretpostavlja zamjetno veći budžet!
NISAM NA ČELO FESTIVALA DOŠLA PUTEM POLITIČKE PRIPADNOSTI
R: Što mislite promijeniti i koliko Vam je osnivač, a samim time i politika, ostavila slobode u odlučivanju i garancija da će Vam realizacija vaših planova biti i omogućena?
Na čelo festivala nisam došla putem političke pripadnosti. I iako nisam, niti sam bila, članicom ijedne političke stranke, vjerujem da će me u mom radu, prije svega Grad Pula i Ministarstvo, a potom i Županija, poduprijeti, jer imamo zajednički cilj - dobar i funkcionalan ustroj javne ustanove, izgradnju suvremene kino dvorane, (o pulskim kinima valjalo bi napisati knjigu!), kvalitetnu organizaciju Festivala! Došla sam stvoriti plodno tlo - prostor za okupljanje kreativnog tima.
R: Trenutna vlast je postala prepoznatljiva po smjenama ravnatelja i direktora svojih Javnih ustanova. Kako mislite opstati cijeli mandat?
Svojim radom.
R: Na čelo Ustanove dolazite u jeku priprema za ovogodišnji Filmski festival. Imate li već razrađen plan, oformljen tim i ideju kako poboljšati tu manifestaciju?
Ovogodišnji, 54. FESTIVAL IGRANOG FILMA U PULI započinje 12. srpnja na Kaštelu i završava 21. srpnja u Areni. Koncepciju i program na temelju prijedloga umjetničkog ravnatelja donosi Vijeće Festivala na čelu s ministrom kulture.
Na posljednjoj sjednici, 6. veljače, Vijeće je, na prijedlog umjetničkog ravnatelja Zlatka Vidačkovića, usvojilo program 54. Festivala u kojem je najveća novina regionalni Jadranski program, u kojem će biti predstavljene kinematografije jadranskih zemalja: Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Regionalni program neće biti natjecateljskog, već sajamskog tipa, te će svaka od navedenih kinematografija biti pozvana da se predstavi putem inserata iz recentnih filmova, cjelovečernjeg filma, press konferencije i predstavljanja uz film vezanih materijala: filmskih knjiga, časopisa, brošura, DVD-ova i CD-ova.
Druga velika novina u programu je izdvajanje natjecateljskih međunarodnih programskih sekcija Europolis i Meridijani u trodnevni program koji će se održati od 12. do 14. srpnja na pulskom Kaštelu i dvorani Circolo. Od 15. do 21. srpnja u Areni će biti prikazivani hrvatski igrani i popularni strani filmovi, a u dvorani Circolo koprodukcije, regionalni Jadranski program te program Hommage. Na ovogodišnjoj se Puli u nacionalnom programu očekuje šest filmova: "Armin" Ognjena Sviličića, "Pravo čudo" Lukasa Nole, "Pjevajte nešto ljubavno" Gorana Kulenovića, "Živi i mrtvi" Kristijana Milića, "Moram spavat' anđele" Dejana Aćimovića i "Kradljivac uspomena" Vicka Ruića.
Izabrani su i članovi Ocjenjivačkog suda za strani program: Eva Zaoralova (predsjednica, umjetnička ravnateljica festivala u Karlovym Varyma), Serge Sobczynski (ravnatelj programa "Tous les Cinemas du Monde" festivala u Cannesu), Roland Rust (umjetnički ravnatelj festivala istočnoeuropskog filma u Cottbusu), Ana Maria Percavassi (osnivačica i umjetnička ravnateljica Alpe Adria Film Festivala u Trstu) i Philip Bergson (novinar i filmski kritičar, BBC World Service)
Dakako da još neman oformljen tim - no pored kontakata sa sponzorima i analize rada ustanove bit će to moj prvi (istovremeni) posao. Mladog i pametnog filmskog kritičara i filmofila gospodina Zlatka Vidačkovića - koji je nanovo imenovan umjetničkim ravnateljem za iduća dva festivala - upoznala sam i potpuno sam uvjerena da ćemo vrsno surađivati. Moj smo dolazak u Zagreb iskoristili i već smo imali prvi sastanak s nekima od budućih suradnika. Prvi dojam - mladi, pametni i vrijedni! Budući da znam da se ovako veliku manifestaciju ne može uspješno organizirati bez suradnje i potpore, kao ravnateljica ove ustanove, molim suradnju svih pulskih ustanova, organizatora drugih međunarodnih programa, udruga, umjetnika, ugostitelja, trgovaca.... te posebice novinara i struke: filmskih autora, producenata, distributera, prikazivača i na kraju - dragog Boga - da ne bude kiše! Iskreno želim da cijela Pula ponovno diše s Festivalom!
R: Prema nekim idejama gradske vlasti JU PFF bi trebala postati servis i nekih drugih programa i manifestacija. Hoće li Grad to financijski i kadrovski pratiti?
U trenutku kad se ekipiramo sigurno ćemo moći biti logistika i za druge gradske programe, no zasad treba svu energiju usredotočiti na predstojeći Festival.
R: Izabrani ste na četiri godine. Kako vidite ovu Ustanovu i Filmski festival na isteku Vašeg mandata 2010. godine?
Važno je da ove godine Festival bude kvalitetno organiziran, sa što manje propusta. Sva ovogodišnja festivalska iskustva valja objediniti i 2008. godine. dostojno obilježiti jubilarni 55. PFF! Godine 2010. Ustanovu vidim kao potporanj svim filmskim događanjima u gradu, a Festivalu želim stabilno i prepoznatljivo mjesto u europskoj festivalskoj obitelji!
R: I za kraj!?
I za kraj: iskreno sam iznenađena brojem ljudi koji vjeruju da ja mogu kvalitetno voditi ovu Ustanovu! Hvala im, to mi mnogo znači.