Zadnjih 10 godina povećava se brojnost kirnji u Jadranu

RAZLOG TOM POVEĆANJU JE GLOBALNO ZATOPLJENJE
Istraživanja u zadnjih desetak godina su pokazala da se u Jadranu, uz povećanu brojnost nekih vrsta riba npr.orada), povećava i brojnost kirnji.

Razlog tome je globalno zatopljenje; kod povišene temperature mora i uspješnost mriješćenja kirnji je veća, a opada i smrtnost mlađi. Naime, okidač za mrijest je sezonski period kad je površinska temperature mora iznad 23 oC, a koji zadnjih godina duže traje. Zbog povišene temperature mora srednji i sjeverni Jadran se također zagrijavaju te veći primjerci kirnji iz južnog Jadrana ulaze u ta nova staništa.

Drugi razlog je sve veća ugroženost top predatora, odnosno morskih pasa, tako da kirnje zauzimaju njihovo mjesto u hranidbenom lancu ekosustava. Uz četiri zavičajne vrste kirnji koje obitavaju u Jadranu, zadnjih desetak godina nastanile su se suptropske vrste, kao i jedna vrsta iz istočnoj Atlantika.

Kirnje su u Hrvatskoj na IUCN Crvenom popisu ugroženih svojta (EN – ugrožena, endangered) uslijed kompleksnog životnog ciklusa i sporog spolnog sazrijevanja.

Naime, sve vrste kirnji mijenjaju spol (tzv.protoginični hermafrodizam). Spolno sazrijevaju s 5 godina; do 9. Ili 12. godine su ženke s dužinom od 47 do 62 cm, a kasnije su mužjaci s dužinom od 68 do 80 cm. Kod većine vrsta pare se jedan mužjak s nekoliko i više ženki, dok se kirnja golema (Epinephelus marginatus) pari u paru, odnosno jedan mužjak i jedna ženka (tzv. monoandrični protoginični hermafrodizam). Duge su životne dobi (60 godina) i mogu dostići dužine od 1m.

Više jedinki dviju vrsta jadranskih kirnji možete trenutno vidjeti u “Mediteranskom postavu” Aquariuma Pula, no već krajem ovog tjedna očekuju premještaj u novi veliki bazen.

(rex/foto Aquarium Pula)

Facebook komentari