Za kraj sezone “Meduza: Duhovi Sylvije Plath” i ‘‘Mistero Buffo’’

INK GRADSKO KAZALIŠTE PULA, ČETVRTAK I PETAK (23. I 24. SVIBANJ U 20 SATI)
INK gradsko kazalište Pula ovu sezonu predstava završava sa dvije svoje izvedbe u četvrtak, 23. svibnja i petak, 24. svibnja 2019.

Prvo će se u četvrtak 23. svibnja u 20 sati na Maloj sceni INK odigrati predstava ''MEDUZA: Duhovi Sylvije Plath''  u režiji i koreografiji  Miloša Sofrenovića. IZVOĐAČI: Andrea Gotovina, Luka Mihovilović, Sendi Bakotić, Maja Ožegović, Nika Ivančić.

Koreodramsko djelo "Meduza: Duhovi Sylvije Plath" podjednako je nadahnuto kako poezijom, tako i životom snažnoga ženskog glasa svjetskoga pjesništva – američkom pjesnikinjom Sylvijom Plath. Neraskidivo uzročno-posljedični entiteti svakodnevnice (biografski dijelovi iz života pjesnikinje) i umjetničke prakse (njezine pjesme) postavljeni su u kreativni dijalog s pet izvođača u procesu geneze ovoga scenskog djela. Ovim koreografskim projektom Miloš Sofrenović, u suradnji sa svojim autorskim timom, pokušava fizičko neverbalnim tumačenjem odabranih stihova ove tragične pjesničke heroine "tišinom pokreta" ne izgubiti snagu artikulacije njezinih riječi. Sylvia Plath u procesu samospoznaje obojene revolucionarnim senzibilitetom ne pronalazi na kraju svoj osobni unutarnji mir i harmoniju u poslijeratnom društvu sredinom 20. stoljeća, ali njezin "nemir", kojim je prožeto čitavo njezino stvaralaštvo, fascinantno oslikava kompleksnu percepciju društva u kojemu se nalazi jedna snažna žena boreći se za svoje zasluženo mjesto pod suncem. Ovo je predstava koja se bavi pitanjima vidljivosti, vitalnosti i prihvatljivosti individue u društvu koje, kako tada u 20. tako i sada u 21. stoljeću, preferira manji stupanj osobnoga, revolucionarnog ili konfrontacijskog. (Miloš Sofrenović)

U petak 24. svibnja u 20 sati na programu je repriza predstave ''Mistero Buffo'' autora Daria Foa u režiji i u izvedbi Valtera Roše.

''Mistero Buffo'', zbirka satiričnih monologa, djelo je talijanskog nobelovca Darija Foa, nastala 1969.g. no i danas je vrlo aktualna. Temelji se na Foovom istraživanju srednjovjekovne narodne predaje i tradicije tzv. giullara, odnosno, lakrdijaša. Svoje teme uglavnom pronalaze u subverzivnom, alternativnom, čitanju biblijskih tema. Lakrdijaši nisu vrijeđali vjeru, Boga i Svece već su razotkrivali i ismijavali sve one koji su iskorištavali religiju za svoje vlastite ciljeve. Tekst je preveden na istarsku čakavicu, no, prema uzoru na original, ova naša čakavica je "zbaštardana", "remixirana" koja u sebi ima elemente raznih istarskih govora.

Facebook komentari