XVIII. Međunarodni znanstveni skup

''MOTOVUNSKI DANI GRUPNE ANALIZE'' OD 9. DO 11. STUDENOG
Ove godine u Motovunu od 9. do 11. studenog održava se XVIII. Međunarodni znanstveni skup 'Motovunski dani grupne analize' u okviru kojeg će 10. studenog u 10,30 sati biti promovirana monografija ''Grupna analiza u fokusu znanstvenih istraživanja'' koja predstavlja rezultat osamnaestogodišnjeg rada članova Motovunske grupe na pronalaženju i razvoju novih znanstvenih metodoloških okvira koji donose mogućnosti provođenja znanstveno valjanih istraživanja u grupno analitičkoj i općenito psihoterapijskoj praksi i time mogućnost njihovog znanstvenog utemeljenja.  

Ovaj međunarodni znanstveni skup je započeo s radom u Motovunu 2001. godine na inicijativu doc.dr.sc. Alda Špelića koji je kao voditelj Povjerenstva za znanstvena istraživanja Instituta za grupnu analizu u Zagrebu okupio edukatore grupne analize iz Hrvatske, Slovenije i Srbije s ciljem promoviranja, organiziranja i provođenja znanstveno valjanih istraživanja u grupno analitičkoj i općenito psihoterapijskoj praksi.

U realizaciji ovih ciljeva tijekom dosadašnjeg radu ovog skupa u okviru Motovunske grupe sudjelovalo je trideset i dvoje grupnih analitičara kao i stručnjaka iz područja društvenih i humanističkih znanosti koji su u tijekom osamnaestogodišnjeg rada dali značajne doprinose u razumijevanju i prevladavanju problema koji se nalaze na putu provođenja istraživanja u grupno analitičkoj i psihoterapijskoj praksi i utoliko na putu njihova znanstvenog utemeljenja.

Osnovni poticaj organizaciji ovog skupa u Motovunu posvećenog pitanju mogućnosti provođenja znanstveno valjanih istraživanja u grupno analitičkoj i općenito psihoterapijskoj praksi bio je u činjenici da istraživanja u grupnoj analizi i psihoterapiji u odnosu na njihovu teoriju i praksu predstavljaju područje najmanjeg postignuća. U osnovi ovog nerazmjera u postignuću možemo prepoznati povijesno naslijeđe znanosti 20-tog stoljeća koja je svojim pozitivističkim kriterijima znanstvene valjanosti stvorila oštru i neprelaznu granicu između psihoterapijske i istraživačke prakse.

Ovi znanstveni kriteriji ograničili su psihoterapeute da budu istraživači okviru vlastite prakse i time da ostvare njeno znanstveno utemeljenje. Upravo ovi isti pozitivistički kriteriji stajali na putu Freudova nastojanja da psihoanalizu uključi u obitelj znanstvenih disciplina što je kasnije predstavljalo sudbinu svih iz psihoanalize nastalih psihoterapija.

Danas još uvijek se susrećemo s tim istim povijesnim naslijeđem u stručnim i znanstvenim okruženjima kroz njihove stavove o nemogućnosti provođenja znanstveno valjanih istraživanja u okvirima psihoterapijske prakse i utoliko njenog znanstvenog utemeljenja.   

Ovi povijesno naslijeđeni kriteriji pozitivističke znanosti su krajem 20 stoljeća s novim trendovima u znanosti  izraženim u konceptu medicine utemeljene na dokazima dobili posebnu važnost i time još više produbili raspor između psihoterapijske i istraživačke prakse i ujedno između uloga psihoterapeuta i istraživača i time još više su udaljili grupne analitičare i psihoterapeute od mogućnosti istraživanja u njihovoj praksi.

Tijekom osamnaestogodišnjeg rada članova Motovunske grupe, analizom mnogih konceptualnih, proceduralnih i metodoloških problema stečene su mnoge spoznaje o mogućnostima prevladavanja ograničenja u realizaciji istraživanja u grupno analitičkoj i općenito psihoterapijskoj praksi. Pored prevladavanja tih povijesno naslijeđenih i suvremenim trendovima u medicini ponovno nametnutih ograničenja pozitivističke metodologije, u okviru rada Motovunske grupe spoznate su mnoge nove mogućnosti istraživanja zasnovane na suvremenim spoznajama filozofije znanosti koje su donijele pluralistički model znanosti i ujedno nove metodološke pristupe primjerene grupno analitičkoj i psihoterapijskoj praksi.

Sve ove spoznaje stečene osamnaestogodišnjim radom članova Motovunske grupe prezentirane su u monografiji 'Grupna analiza u fokusu znanstvenih istraživanja' koja će biti promovirana na ovogodišnjem skupu.

(REX)

Facebook komentari