Vlada RH: Nacionalni plan oporavka naš je alat za reforme

I TRANSFORMACIJU GOSPODARSTVA RH
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Podsjetio je da je prošloga ljeta, kada su trajali pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru, Hrvatska za sljedećih deset godina osigurala 24,5 milijarde eura.
 
Kada se tome pridoda apsorpcija dodatnih 5,3 milijarde eura iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, koji se provodi do 2023. godine, to znači da će Hrvatska u periodu kojeg pokriva Nacionalna razvojna strategija iz različitih europskih izvora imati na raspolaganju 30 milijardi eura.
 
Kada je riječ o Instrumentu EU iduće generacije, odnosno iz sredstava Fonda za oporavak i otpornost, pojasnio je premijer Plenković, na raspolaganju su dvije skupine sredstava. Jedna su 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, koja su i predmet današnjeg predstavljanja, plus mogućih 3,6 milijardi eura zajmova.
 
Bespovratna sredstva od 6,3 milijarde eura za Hrvatsku najviša u EU u odnosu na BDP
 
Povrh toga, iz VFO-a bit će na raspolaganju 9 milijardi eura za programe kohezijske i regionalne politike, 4,2 milijarde za poljoprivrednu politiku, 270 milijuna eura za pomorstvo i ribarstvo, 250 milijuna eura za unutarnju sigurnost, azil i migracije, 182 milijuna eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, 717 milijuna eura, zasada, iz Europskog fonda solidarnosti za sanaciju posljedica potresa i covid krize, a sigurno ćemo dobiti još barem 300 milijuna eura za potres na Banovini, plus još 96 milijuna eura za pravednu tranziciju.

"To su različite linije iz koji ćemo financirati različite aktivnosti u Hrvatskoj", pojasnio je premijer Plenković.
 
Istaknuo je da je tih 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava otprilike 12 posto BDP-a iz 2020. godine.
 
"Tako visoku razinu odnosa između bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost i BDP-a nema nijedna druga država članica. Prosjek Europske unije je 3,7 posto", kazao je i dodao da je Hrvatska, prema drugom kriteriju eura po broju stanovnika, na drugom mjestu iza Grčke.
 
Pojasnio je da je tomu tako jer je osnovni argument u pregovorima bio da je Hrvatska najmlađa članica Europske unije pa nije kao drugi imala na raspolaganju barem dva VFO-a, da se i ne spominje koliko su druge zemlje bile privilegiranije u korištenju pretpristupnih fondova.
 
Mehanizam za oporavak i otpornost usmjeren oporavku gospodarstva u cjelini
 
"Mehanizam za oporavak i otpornost se uspostavlja da se osigura djelotvorna i znatna financijska potpora za ubrzavanje održivih reformi i povezanih javnih ulaganja", kazao je predsjednik Vlade predstavljajući njegov temeljni cilj.
 
Dodao je da bi se privatna ulaganja mogla poticati i programima javnih ulaganja, među ostalim i financijskim instrumentima, kreditima, jamstvima, zajmovima, subvencijama, uz poštivanje svih pravila koja se odnose na državne potpore.
 
"Ovaj mehanizam ne poznaje podjelu između privatnih i javnih investicija jer je usmjeren oporavku gospodarstva u cjelini", poručio je.
 
Da bi se ta sredstva koristila, nužna je provedba reformi, koje su sastavni dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dodao je. Premijer je pojasnio da postoje tri temeljna zahtjeva da bi se ti nacionalni planovi odobrili od strane Europske komisije, a potom i Europskoga vijeća.
 
Tri kriterija za odobrenje plana – 37% zelena tranzicija, 20% digitalna tranzicija i zaštita okoliša
 
Prvi je zahtjev da se najmanje 37 posto sredstava moraju usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji. Drugi je da najmanje 20 posto sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju. Cijeli plan mora poštovati načelo nenanošenja značajne štete klimatskim promjenama. Pojasnio je i kako je došlo do prioriteta koji su uvršteni u Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
 
Kazao je da je prvi i osnovni dokument kojim su se pritom vodili Program Vlade iz srpnja 2020. godine, koji je okvir za smjer rada u ovom mandatu. Drugi dokument je Nacionalni program reformi, a premijer je pojasnio da se ovogodišnji Nacionalni program reformi i Nacionalni plan oporavka i otpornosti stapaju u jedan dokument. Treći element su posebne preporuke Europske komisije, koje su svakoj članici svojevrsni vodič i smjer za poduzimanje reformi u okviru Europskoga semestra.
 
Potom slijede mjere koje su vezane za Europski tečajni mehanizam II, kojem je Hrvatska pristupila u srpnju 2020. I u konačnici, najsveobuhvatniji dokument – Nacionalna razvojna strategija.
 
Bez reformi nema investicija
 
Namjena Nacionalnog plana oporavka i otpornosti su konkretne reforme i investicija, kazao je premijer Plenković i naglasio da bez reformi nema investicija.
 
"Ovo nije novac koji Europska unija daje nekoj vladi i onda ga ona baca bilo kome tko ima nekakvih problema nakon Covid krize. To nije to! Vrlo je važno da takvu koncepciju otklonimo jer ovaj novac nije namijenjen za to", poručio je premijer Plenković.
 
Istaknuvši da je hrvatski pad BDP-a u prošloj godini oko 8,4 %, kazao je da je to manje od očekivanja kakva su bila prošle godine kada je Covid kriza krenula.
 
"Ovaj plan oporavka je u biti naš alat za reformu i za transformaciju. On treba pridonijeti povoljnijoj strukturi i učinkovitosti gospodarstva ", kazao je.
 
Dodao je kako nam taj Plan mora omogućiti prelazak na kružno gospodarstvo kroz kvalitetnije raspolaganje vodnim gospodarstvom i otpadom i prirodnim resursima.
 
Pridonijet će, naglasio je, i kvalitetnijoj javnoj upravi i pravosuđu te boljim uslugama građanima i poduzetnicima. Pridonijet će razvoju kvalitetnoga sustava obrazovanja i znanosti te poticanju izvrsnosti, inovativnosti kod djece i mladih.
 
Pridonijet će novim i inovativnim politikama zapošljavanja, unaprjeđenju mirovinskog sustava, kvalitetnoj socijalnoj zaštiti, modernizaciji zdravstvenoga sustava te energetskoj obnovi i protupotresnoj obnovi zgrada, naveo je predsjednik Vlade.
 
Osnovne komponente hrvatskoga NPOO-a i alokacija sredstava
 
Nakon temeljite analize svih resora, Vlada je strukturirala Plan u nekoliko komponenti. Prva je komponenta gospodarstvo, druga javna uprava, pravosuđe i državna imovina, treća obrazovanje, znanost i istraživanje, četvrta tržište rada i socijalna zaštita, peta zdravstvo, šesta je obnova zgrada.
 
Plan raspodjele sredstava je sljedeći. Za prvu komponentu, odnosno gospodarstvo, išlo bi 54 % alokacije. Na drugu komponentu 10%, na treću 15%, na četvrtu 4%, na petu 5% i na šestu 12%.
 
Kada je riječ o usvajanju nacionalnih planova, premijer Plenković pojasnio je kako bi oni u pravilu trebali biti dostavljeni Europskoj komisiji do 30. travnja, što, dodao je, nije fiksni rok jer u ovom trenutku mnoge zemlje još intenzivno rade na svojim pripremama.  
 
Nakon današnjeg usvajanja na sjednici Vlade, plan će u Hrvatskome saboru na dnevnom redu biti 14. travnja, a socijalnim partnerima je predstavljen prije nekoliko dana.
 
Tri koraka financiranja projekata – bespovratna sredstva, VFO i zajmovi
 

Nakon odobrenja, Komisija šalje dokument na Europsko vijeće, a nakon njegovog odobrenja ide odluka o avansiranju sredstava.
Nakon toga Hrvatskoj stiže avans od 13 %, oko 6,1 milijardu kuna, a potom se dva puta godišnje daju zahtjevi za sredstva za provedbu.
 
"U rukometnom smislu idemo u trokorak. Prvo idemo napraviti Plan za ulaganja koja su sto posto bespovratna sredstva, ovdje nema participacije i nema zajma. Potom idemo na višegodišnji financijski okvir, gdje je naša nacionalna participacija 15 % - dakle, 85% europskih sredstava i 15% naših sredstava. I treći korak, za kojeg imamo vremena do 2023. za dodatnih 3,6 milijardi eura iz Instrumenta EU iduće generacije", pojasnio je premijer postupak za korištenje svih sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju nakon pregovora u srpnju prošle godine.
 
Pokrenuta je, dodao je premijer Plenković i web stranica planoporavka.gov.hr na kojoj će biti i sam dokument i sve potrebne informacije, a svi ministri razgovaraju s partnerima i dionicima iz svojih resora i detaljnije objašnjavaju same reforme i investicije.

Predsjednik Vlade naglasio je da je danas usvojeni dokument sažetak velikog dokumenta u kojem su detaljnije elaborirani svi projekti, a on ima otprilike 700 stranica.
 
Konkretni projekti

Novinare su zanimali neki primjeri konkretnih projekata koji će se financirati iz RRF-a. Jedan od njih je biorafinerijsko postrojenje u Sisku, a tu su i ulaganja u tvrtku Rimac Automobile, izvijestio je ministar gospodarstva i zaštite okoliša Tomislav Ćorić.

Ministar zdravstva Vili Beroš najavio uz ostalo ulaganja u opremu za dijagnostiku i liječenje od raka, uspostavu nacionalne onkološke mreže te sustav za upravljanje ljudskim resursima.

Ministar Ćorić je rekao i da je značajan broj projekata u vodno-komunalnom gospodarstvu ima građevinsku dozvolu, a najavio je i horizontalne potpore prema privatnom gospodarstvu.

Budući da se NPOO-om planira otvaranje sto tisuća radnih mjesta, novinari su pitali i imamo li mi dosta radnika za njihovu popunu, a ministar rada Josip Aladrović odgovorio je da je to dostižno kombinacijom angažmana domaćih i stranih radnika.
 
Za opstanak 3. maja zaslužna je isključivo Vlada

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, na upit novinara, osvrnuo se i na odluke koje je danas Vlada donijela vezane uz brodogradilište 3. maj. Ustvrdio je u četvrtak da brodogradilište 3. maj radi isključivo zbog angažmana Vlade na spasu toga škvera.

"Vrlo je važno znati da 3. maj živi jedino i isključivo zahvaljujući ovoj Vladi i intervenciji koja je došla s naše strane i dogovoru da ih pratimo u dovršetku tri broda i dogovoru o gradnji novih polarnih kruzera", rekao je.

"Da nije bilo naših odluka, ljudi u 3. maju ne bi imali što raditi. Vlada predvođena HDZ-om drži ih zaposlenima", poručio je predsjednik Vlade.

(REX)

Facebook komentari