Vinkuranske «Cavae Romanae»

DEVETA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ZA PROUČAVANJE KAMENA
Kamenolom «Cavae Romanae» - Vinkuran kraj Pule bio je predmet izlaganja prof.dr.sc. Vesne Girardi Jurkić na 9. međunarodnoj konferenciji za proučavanje mramora i kamena u antici (ASMOSIA), koja je održana od 8. do 13. lipnja 2009. u zgradi Rektorata u Tarragoni (Španjolska) u organizaciji Katalonskog instituta za klasičnu arheologiju.
Vinkuranski kamenolom bio jeo jedna od značajnijih tema 270 stručnjaka, referenata po struci, arheologa i geologa, koji su obradili kamenolome korištene od prapovijesti do bizantskog doba na području cijele Europe (posebno Mediterana), Male Azije, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Razmatrane su poznate lokacije antičkih kamenoloma, prostorni resursi, način vađenja, obrade i transport kamenih blokova s dalekih destinacija Turske i Grčke u Europu, pretežito brodovima a manje kopnenim prijevozom. Geolozi su prezentirali sastave kamena, a arheolozi i arhitekti način primjene kamena u antičkoj gradnji i izradi spomenika.
Izlaganje V. Girardi Jurkić o kamenolomu «Cavae Romanae» te korištenju tog kamena prilikom izgradnje amfiteatra u Puli, što je utvrđeno temeljem petrografskih i drugih analiza, zapaženo je kao jedino takvo temeljno priopćenje o gradnji amfiteatra. Održano je i predavanje o primjercima nedovršenih antičkih skulptura iz vinkuranskog rimskog kamenoloma. Na taj je način prezentirana sveobuhvatna vrijednost kvalitetnog vinkuranskog kamena za građevinske i umjetničke radove u antici. Naglašeno je da se kamenolom koristi i danas.
Sudionici iz Hrvatske obradili su pretežito korištenje uvezenog mramora za gradnju rimskih građevina, time, da je jedno izlaganje bilo posvećeno i antičkom kamenolomu na Braču i disperziji ovog kamena u antičko doba.
Kamen i mramor u izvornom obliku ima krasne nijanse boja od bijelog kao Vinkuran do sivih i crnih boja (Egipat). S vremenom kamen dobiva sivu patinu, koja ga unificira, tako da su antički spomenici danas pretežito sivi. Međutim, stariantički kameni svijet, s obzirom na građevine i umjetnička djela bio je šaren, koloriran. Taj efekt bio je pojačan uobičajenim bojenjem kamenih površina građevina, skulptura i spomenika, zavisno o modnim trendovima i željama naručitelja. O bojenju mramora i kamena bio je posvećen jedan cijeli radni dan, tako da se može zaključiti da je i u Puli slavoluk Sergijevaca na Portarati (Porta Dorata) bio obojen žuto-zlatnom bojom.
Sudionici skupa su posjetili tarragonski rimski kamenolom u Médolu, koji je kao i grad Tarragona upisan na Listi svjetske baštine UNESCO-a.  Kamenolom u pejzažu borove šume, održavan je kao spomenik kulture i mjesto organiziranih turističkih posjeta. Lokalitet je zaštićen, ograđen s recepcijom i vodičima, označenim stazama, a za temeljito daljnje uređenje predviđen je proračun od 4 miliona eura kako bi 2013. godine bio uklopljen s Tarragonom. Antičkim Augustovim gradom,  u europski grad kulture.
Tada sam se na žalost sjetila «Cavae Romanae», koja nije do sada bila poznata europskoj stručnoj javnosti, a još je manje uređena kao spomenik kulture i prirode. Zamišljeni projekti od 1983. godine nadalje nisu realizirani, jer ih je onemogućio pluralizam interesa i nedostatak političke volje. Zar smo zaista siromašni duhom ? Svi se narodi u Europi i svijetu ponose svojim antičkim civilizacijskim stečevinama i uklapaju ih u nove suvremene kulturne i gospodarske tokove. Za takve projekte treba znanja, volje ali i financijskih sredstva, koja se dobrim marketingom mogu dugoročno vratiti i udvostručiti.
Drago nam je da na 9. međunarodnoj konferenciji ASMOSIA u Tarragoni u znanstvenim krugovima nismo danas samo pietra d’Istria, već lokacija s imenom, poviješću i značajem – «Cavae Romanae» - Vinkuran kod Pule». (REX)