U Istri zamjetno povećanje kolonija stršljena

SUZBIJANJE STRŠLJENA JEDINO UZ OVLAŠTENE TVRTKE
Ako je suditi po broju poziva koji zadnjih mjesec dana pristižu u Zavod za javno zdravstvo Istarske županije ove godine je broj kolonija stršljena u Istri jako veliki. Posebno se to odnosi na šire labinsko područje te okolicu općina Marčana, Ližnjan i Svetvinćenat. Gotovo svakodnevno imamo zahtjeve za suzbijanjem stršljena na nekom stambenom objektu. Gnijezda ljutog stršljena, kako se naziva vrsta koja živi kod nas, u ovo doba godine imaju jaka i brojna društva i po nekoliko stotina jedinki. Ukoliko se nalaze u blizini objekata, lako dolazi do kontakta sa ljudima pa i do neugodnih uboda. Posebno su opasni ubodi kod osoba koje razvijaju alergijske reakcije na ubod ili ukoliko se ubod dogodi u području usta, jezika ili grla kada može doći do gušenja uslijed nastanka edema.
Da opasnost nije zanemariva pokazuju i ovogodišnji smrtni slučajevi  na području Ogulina i Garešnice. Stoga se poslovi suzbijanja stršljena trebaju prepustiti ovlaštenim tvrtkama. U naseljima, stršljeni najčešće gnijezdo podižu u dimnjaku, tavanu, ispod neke nastrešnice, šupljem stablu ili u nekom sporednom gospodarskom objektu koji se rijetko koristi. Gnijezdo često izgleda kao kuglasta tvorevina veličine nogometne lople pa i veće sa, iznutra terasasto položenim, saćama u nekoliko redova. U ovo vrijeme u gnijezdu raste jako puno ličinki te odrasli stršljeni neprekidno izlaze u lov da bi ih prehranili. Kreću se u radijusu i do 1500 m oko gnijezda. Postupak uništavanja gnijezda je često kompliciran i relativno skup te su općine Sveta Nedjelja, Raša, Marčana, Svetinćenat i Ližnjan pokazale dobru volju u pokrivanju troškova suzbijanja jer, iako se gnijezdo nalazi na privatnoj površini, ono predstavlja opasnost i za šire područje, susjedne objekte i javne površine.Problem sa stršljenima će vjerojatno potrajati još neko vrijeme do prvih ozbiljnijih zahlađenja kada većina jedinki ugiba. Ostaju samo oplođene matice koje se zavlače u zemlju ili neko sklonište gdje prezimljavaju a na proljeće se bude, započinju gradnju novog gnijezda i podižu novu koloniju. Stoga bi bilo dobro, ukoliko ove godine imamo gnijezdo u nekom prostoru, taj prostor učiniti nedostupnim u proljeće slijedeće godine kako se matica ne bi vratila podići novo gnijezdo. Međutim, ukoliko se gnijezdo nalazi u prirodi stršljene ne bi trebalo uništavati niti uznemiravati kako ne bi isprovocirali napad.
Budući da se hrane drugim kukcima predstavljaju dio lanca prehrane i prirodne regulacije brojnosti kukaca kojima se hrane. U nekim europskim državama spadaju u ugrožene i zaštićene kukce pa se preseljenja ili uništavanja gnijezda rade tek uz posebne dozvole. (Ned.Lan)