U Istri besplatno Savjetovalište za prehranu

U Istri besplatno Savjetovalište za prehranu-75922

NIZ STRUČNJAKA POMOĆI ĆE VAM U PREVENCIJI BOLESTI I USVAJANJU ZDRAVIH NAVIKA
Što je pravilna prehrana, razlikuje li se ona od osobe do osobe, podneblja, zdravstvenog stanja pojedinca i osobnih preferencija ili postoji univerzalan model pravilne prehrane?

I jedno i drugo je točno, zaključili smo posjetom Savjetovalištu za prehranu u Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije.
U Savjetovalištu su nas dočekale dr. Olga Dabović Rac koordinatorica projekta, stručni suradnik i nositeljica aktivnosti Vedrana Fontana, mag. nutr. i specijalizantica javnog zdravstva Lara Meden, dr. med.

Zlatnim standardom pravilne prehrane smatramo mediteranski način prehrane. U pravilnoj prehrani sve namirnice su dozvoljene, ovisno o količinama. Prednost se daje namirnicama biljnog porijekla dok se namirnice životinjskog porijekla treba jesti u nešto manjim količinama što se vidi i u piramidi pravilne prehrane. Jelovnici koji se predlažu korisnicima Savjetovališta nisu za svakog korisnika jednaki te ih se pokušava uklopiti u njihov način života, radno vrijeme, ali također ovise i o vlastitim preferencijama, podneblju, mogućnostima, zdravstvenim tegobama i drugim faktorima.

Zanimljivu definiciju pravilne prehrane dala nam je doktorica Dabović Rac, a ta je da pravilna prehrana predstavlja tradicionalnu prehranu podneblja u kojemu živimo, na koju smo, na neki način i genetski kodirani. U našem slučaju je to mediteranska prehrana bogata ribom i morskim plodovima, grahoricama, svježim sezonskim povrćem i voćem te maslinovim uljem.

Savjetovalište za prehranu je započelo s radom 1. siječnja, a u isto vrijeme je s radom u Savjetovalištu započela i nositeljica aktivnosti Vedrana Fontana te smo je pitali kako u Savjetovalištu pomažu korisnicima i koji su najčešći problemi i pitanja.
Očekivano, najčešći problem je prekomjerna tjelesna masa i pretilost koja muči populaciju od najranije životne dobi do starosti i uzročnik je brojnih zdravstvenih tegoba.
'Po dolasku korisnika slijedi upoznavanje s načinom života korisnika i prehrambenim navikama što nazivamo nutritivnom anamnezom. Na kraju savjetovanja korisnicima izmjerimo tjelesnu masu, ali i druge bitne antropometrijske parametre. Korisnicima tijekom savjetovanja dajemo upute za navike koje već mogu krenuti mijenjati, a do idućeg susreta vode i dnevnik prehrane. Prvo savjetovanje ovisi od osobe do osobe, po potrebi se u razgovor uključuju i naši liječnici sa svojim savjetima. Pregled je potpuno besplatan i traje 45 minuta', rekla nam je Fontana.

Zanimljivo je da stručnjaci nutricionisti nisu za zabrane, te dozvoljavaju sve namirnice za koje primjećujemo da nam ne stvaraju poteškoće. Prednost treba dati namirnicama u njihovom izvornom obliku, naravno potrebno je izbjegavati namirnice bogate jednostavnim šećerima, uljima/mastima i praznim kalorijama poput bijelog šećera, bombona, deserata, kolača, keksa, suhomesnatih proizvoda, gotovih pekarskih proizvoda i ostalih sličnih prerađenih proizvoda. Optimalno je dnevno jesti pet obroka, od kojih su tri glavna obroka, a između treba pojesti dva voćna međuobroka. Prije spavanja može se popiti šalica mlijeka ili jogurta, a ovisno o energetskim potrebama obroci se nadopunjavaju.

Naše je tijelo stvoreno za stvaranje rezervi u obliku masnog tkiva koje nam je potrebno za normalno funkcioniranje našeg metabolizma, ali problem nastaje ako se ono nakuplja u prekomjernim količinama. Kako bi održavali adekvatnu količinu masnog tkiva osim pravilne prehrane važna je i svakodnevna tjelesna aktivnost primjerena pojedincu. Također, jedan od zaključaka je da mršavljenje, ukoliko ga pravilno provodimo stvara manji stres dok se kilogrami gube postepeno, ali sigurno. Važno je da što manje razmišljamo o kilogramima, a što više u prihvaćanju novih, kvalitetnih i zdravih životnih navika jer jedino na takav način se izgubljeni kilogrami neće vratiti. Upravo u tome nam pomažu stručnjaci u Savjetovalištu za prehranu s čijim planom prehrane namijenjenom za svaku osobu individualno, izgubljene kilograme se ne bi trebali vratiti. Najbolje od svega je da si jelovnike korisnici naposljetku slažu sami ovisno o vlastitim preferencijama i mogućnostima.

Tu su i konkretne brojke, te je važno napomenuti da se na ovaj način unutar godine dana izgubi 5 do 10% od početne tjelesne mase što se smatra poželjnim i medicinski opravdanim.

Idejna začetnica ovog preventivnog centra, doktorica Olga Dabović Rac tvrdi da ekstremne i popularne dijete, kao što su proteinske i slične agresivne dijete dugoročno nisu dobre jer ne sadrže adekvatne količine nutrijenata potrebnih za normalno funkcioniranje našeg organizma. Zato i sve te restriktivne dijete imaju i rok trajanja, dok ono što se nudi u Savjetovalištu je prehrana koje se trebamo i možemo držati tijekom cijelog svog života.

Upravo je pravilna i uravnotežena prehrana najbolji način prevencije bolesti, te je promocija zdravlja, prevencija i rano otkrivanje kroničnih nezaraznih bolesti jedan od županijskih zdravstvenih prioriteta u razdoblju od 2017. do 2020 godine.
Cilj je potaknuti građane da preuzmu odgovornost za vlastito zdravlje i prihvate zdrave životne navike koje je najbolje usvojiti u najranijoj životnoj dobi. Istarska županija je uvođenjem besplatnog Savjetovališta za prehranu kao preventivnog centra za kronične nezarazne bolesti, pionir u hrvatskom zdravstvu.

​Kome je Savjetovalište za zdravu prehranu namijenjeno?
Savjetovalište za prehranu namijenjeno je svim žiteljima Istarske županije od djece školske dobi, do mladih, radno aktivnih građana, te građana starije životne dobi, kao i onih sa zdravstvenim poteškoćama.
Rad savjetovališta je usmjeren individualno, ali je u planu i grupni rad te suradnja i s udrugama i sportskim, odgojnim i obrazovnim ustanovama, kao i s roditeljima djece koji kroz ovaj centar prolaze određenu edukaciju.
U Savjetovalištu možete dobiti analizu antropometrijskih parametara, analizu nutritivnog statusa, izradu plana prehrane, edukaciju o prehrani i nutritivnu prevenciju bolesti.
U rad Savjetovališta uključeni su stručnjaci: magistri nutricionizma, liječnici specijalisti, epidemiolozi, specijalisti školske medicine, psiholozi, sanitarni inženjeri i medicinski tehničari.
Osim ranije spomenutih stručnjakinja, u rad Savjetovališta uključen je i liječnik specijalist školske medicine Klaudija Blarežina, dr. med. spec. školske medicine i psiholog Helena Mitrović, prof. psiholog.
(Piše: Doris Floričić/Foto: Manuel Angelini)