U Hrvatskoj se iz godine u godinu sve više jede riba

U HRVATSKOJ STANOVNIK POJEDE 20,02 KILOGRAMA RIBE
Najnovije istraživanje o potrošnji proizvoda ribarstva i akvakulture pokazalo je da se u 2019. godini po stanovniku u Hrvatskoj pojelo 20,02 kilograma ribe. Statistike otkrivaju zanimljivu promjenu prehrambenih navika u našoj zemlji.

Rezultate istraživanja Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede donosi Večernji list koji objašnjava da se do prosjeka od nekoliko grama iznad 20 kilograma godišnje došlo na temelju izračuna proizvodno-potrošne bilance hrane, ukupne domaće proizvodnje ribe namijenjene ljudskoj prehrani, vanjskotrgovinskoj razmjeni te industrijskoj potrošnji u 2019.

Prema nekim procjenama, u 1992. jeli smo 2,7 kilograma, a u 2000. godini 7,26 kilograma ribe. 2015. godine potrošnja je iznosila već 15 kilograma, dok je Europski tržišni opservatorij za ribarstvo i akvakulturu (EUMOFA, 2019.) u 2017. izračunao hrvatsku potrošnju od 18,7 kilograma ribe po stanovniku. Isti institut izračunao je da je u 2018. godini za našu zemlju to bilo 19,19 kilograma, što je značilo porast od 6 posto.

Zanimljivu analizu 2018. godine objavio je Deutsche Welle, očito s podacima iz ranijih godina, kojom se konstatiralo da se u Hrvatskoj ribe jede premalo, što je i inače dugi niz godina bio rijedak fenomen za jednu mediteransku zemlju. DW je tada ukazao na projekt HGK čiji je cilj bio da se to promijeni, da povrh toga domaći proizvođači povećaju izvoz, ali da se pritom ne zanemari ekologija, odnosno da se Jadran pretjeranim izlovom ne pretvori u mrtvo more. DW je tada istaknuo i to da je i ono što se u godinama prije 2018. u Hrvatskoj jelo od ribe, u velikom udjelu bilo – uvezeno.

Ovogodišnje istraživanje pokazuje da se u Hrvatskoj riba jede sve više.

Na temelju vlastitih egzaktnih podataka, kao i statistike DZS-a, ministarstvo je u 2018. zabilježilo potrošnju od 18,04 kilograma ribe, a u 2019. rast od 11 posto ili za gotovo dva kilograma, te smo sada, kako tvrde, po učestalosti prehrane ribom pri sredini ljestvice EU, gdje je prosječna potrošnja nešto veća od 24 kilograma po osobi, dok se u prvoplasiranoj Malti, koja je potrošnjom pretekla i Portugal, godišnje po stanovniku pojede 89,95 kilograma ribe.

U posljednjoj na listi, u Češkoj, pojede se samo 5,6 kilograma po stanovniku.

Ukupna neto ponuda proizvoda ribarstva i akvakulture u 2018. godini u Hrvatskoj iznosila je 77.975,90 tona (proizvodnja + uvoz – izvoz), od čega su 4241,9 tona pojeli turisti, što je bilo oko 0,051 kilograma dnevno po osobi u odnosu na 83.2 milijuna zabilježenih noćenja.

To je godinu poslije naraslo 11 posto na 85.678,6,11 tona, uz turističku potrošnju od 4291,5 tona i 84,1 milijuna noćenja.

“Svjesni smo da su neki od glavnih razloga zašto se ne jede više ribe u njezinoj cijeni, u navikama potrošača, brzini življenja i drugim faktorima na koje se može utjecati i upravo tu treba poduzimati mjere i aktivnosti koje će doprinijeti daljnjem povećanju potrošnje”, prenio je Večernjak izjavu iz ministarstva.

Istraživanje kaže i to da se u 2019. godini najviše jela svježa ili rashlađena riba (30,14%), riblji fileti (20,29%), glavonošci (17,94%), pripremljena ili konzervirana riba (14,31%), a da se manje jela sušena, soljena i dimljena riba (6,25%), rakovi (4,12%), mekušci (3,99%), pripremljeni ili konzervirani rakovi, mekušci i ostale morski beskralježnjaci (2,59%), te smrznuta riba (0,33%).

(rex)

Facebook komentari