Drugi dan Adria Hotel Foruma započeo je panel-diskusijom "Sezonalnost- što možemo naučiti od drugih?". Moderator panela dr.Akis Ikkos (Institut SETE) u uvodnom je izlaganju istaknuo da je sezonalnost u turizmu, kao ključni problem,..."/>

U Hrvatskoj dominira sezonski turizam!

U Hrvatskoj dominira sezonski turizam!-55744

PANEL-DISKUSIJA "SEZONALNOST-ŠTO MOŽEMO NAUČITI OD DRUGIH?"
Drugi dan Adria Hotel Foruma započeo je panel-diskusijom "Sezonalnost- što možemo naučiti od drugih?". Moderator panela dr.Akis Ikkos (Institut SETE) u uvodnom je izlaganju istaknuo da je sezonalnost u turizmu, kao ključni problem, posljednjih godina u blagom porastu. Iako tipično europska pojava, također je prisutna i u Americi, dok u Aziji gotovo ne postoji. Sezonalnost na Mediteranu najviše dominira u Hrvatskoj i Grčkoj, dok je najmanje prisutna na Cipru i Malti. U Grčkoj je model "sunce i plaža" dominantan, a turizam čini 10% BDP-a.  Panel je ugostio sudionike iz Malte (Paul Pisani, Corinthia Hotels), Portugala (Mario Azeveda Ferreira, NAU Hotels & Resorts), Švicarske (Dražen Raguž, Glion Insitute of Higher Education) te Hrvatske (Zrinka Bokulić, Laguna Novigrad), koji su prenijeli svoja iskustva o tome kako umanjiti sezonalnost i povećati aktivnost u turizmu kroz cijelu godinu. Tako je bilo govora o utjecaju društvenih mreža turističkom u marketingu, o važnosti razvijanja infrastukture (povezanost zračnim prometom, infrastrukturna priprema za cruisere), o smanjenju cijena izvan sezone i privlačenju starije populacije u tom periodu. Panelisti stavljaju naglasak na potrebu razvijanja novih turističkih proizvoda koji produžuju sezonalnost, kao što je primjerice golf ( u Portugalu donosi benefit tijekom cijele godine), sportski kapaciteti i manifestacije, zdravstveni i welness sadržaji, kongresni kapaciteti, gastronomska i enološka ponuda. Također se ističe važnost suradnje svih dionika u turizmu, te postojanje jasne i kvalitetne marketinške strategije. Govorilo se i o postojećem trendu pomicanja vrhunca sezone sa srpnja na kolovoz, a zaključilo se o potrebi integriranja turističkih aktivnosti s komplementarnim s ciljem povećanja sezonalnosti.

Panel koji je uslijedio išao je korak dalje, u budućnost razvoja trendova u turizmu. Kao uvod u temu "Upoznajmo budućnost: vizije mladih menadžera" moderator Gregor Jamnik govorio je o pojmu "Millennials", gostima koji danas imaju između 18 i 32 godine i koji će jednog dana postati glavni konzumenti i imati vodeće pozicije u turizmu i hotelskoj industriji. Njihove su potrebe visoko personalizirane, od destinacije zahtijevaju autentično iskustvo, visok stupanj tehnološke razvijenosti, ekološku osviještenost i cjenovnu dostupnost. Panelisti: dr. Lyn Glanz, Ivana Biondić, Aleksandar Valentin, Darko Bosančić i Denis Prevolšek pokušali su dati odgovore na pitanja: jesu li hoteli u regijij prilagođeni "milenijcima", odgovaraju li na njihove potrebe pristupačnosti mobilnoj tehnologiji i društvennim mrežama, jesu li se prilagodili online bookingom, nude li proizvod koji pruža životno iskustvo? Oni bukiraju destinaciju, a ne hotel, ne smatraju se turistima, već žele živjeti i integrirati se u destinaciju. Ulaganja za povezivanje s tim gostima ne moraju biti prevelika, bitno je prilagoditi sadržaj, osobno se povezati koristeći tehnologiju, a osoblje educirati o potrebama milenijskog putnika.

Osim naglaska na milenijce, budućnost predstavlja i rastuća, sve starija populacija Europe. To su također gosti čije su potrebe specifične i treba raditi na približavanju toj ciljanoj skupini gostiju.
Bilo je govora o prijetnji hostela hotelima, koje panelisti smatraju zdravom konkurencijom, dok su prava prijetnja air b'n'b aranžmani, zbog nedostatka kontrole nad njihovim aktivnostima.
Kao zanimljivost, Ivana Biondić provela je kratko istraživanje za AHF o komunikaciji putem društvenih mreža na 20 hotelijera u Hrvatskoj i pohvalila splitski Le Meridien kao izvrstan primjer kako se radi uspješni menadžment putem društvenih mreža i interneta.
Uz Gregora jamnika panelom je moderirala i Marina Franolić iz AHF-a.

Slijedeća panel-diskusija "Koliko je održivi turizam u Hrvatskoj zelen" bavila se pojmom održivosti u turizmu. Moderator Oliver Brajković (Valamar)  postavlja pitanje: je li turizam u Hrvatskoj zelen zbog svoje nezrelosti ili zato što je održiv? Panelistica Božena Krce Miočić uvodno je progovorila o održivosti u turizmu, o tome što znači štednja resursa danas za dugoročne dobrobiti budućim generacijama. Također je istaknula da  koncept zaštite okoliša podrazumijeva i zaštitu čovjeka , njegovog ekonomskog i socijalnog statusa. Održivost nije istoznačan s pojmovima "eko", "alternativni", "selektivni" i "meki" turizam. Tržišta održivog turizma su SAD, Kanada, Velika Britanija, Australija i Njemačka. Moderator naglašava da je održivost balans između dobiti, korištenja resursa i utjecaja na okoliš i kulturu. Međutim, niska je razina osviještenosti po pitanju održivosti i njene ekonomske dobiti u turizmu. Neki pomaci postoje, pri energetskoj obnovi, odnosno certificiranju hotelskih zgrada, zelenoj gradnji ( o čemu su govorili Iva Bahunek i Filip Filipec) u korištenju obnovljivih izvora energije ( o primjeni ozonske tehnologije u hotelijerstvu govorio je Robert Brgić). Na kraju je Iva Bahunek istakla da su se u prošloj godini certificirala 4 hotelska objekta te  da zbog svog sporog rasta postoji mogućnost da se cijela Hrvatska brendira kao održiva destinacija.

Kratku prezentaciju održao je Aldin Dugonjić "Zašto ulagati u halal turizam", djelatnost koja pruža usluge tijekom putovanja osobama koje žive u skladu s halal normama. Prednost vidi u rastućem tržištu od 1,6 milijardi muslimana, pretežno iz regije Arapskog zaljeva.

Posljednji panel Adria Hotel Foruma 2015 otvorio je temu: "Hrvatska je luksuzna destinacija – što o tome misle akteri luksuznog turizma?", kojom je moderirala Matina Đurović. Na početno pitanje: što je danas luksuz? Jesu li to ustaljeni brendovi ili vrijeme koje nam nedostaje, Matina je od panelista dobila raznolike odgovore. Danas gost koji traži luksuz ima između 30 i 49 godina, traži umjetnost, povijest, shopping, jedrenje, skijanje, avanturu..Na panelu je bilo govora ima li Hrvatska luksuzne destinacije, mogu li se Dubrovnik i Hvar uspoređivati s St.Tropezom, kako produljiti sezonalnost u sklopu luksuznog proizvoda, koji su izazovi pri organiziranju luksuznih putovanja u Hrvatskoj. Andrew Shapland, koji promovira komplek Jadranka na Lošinju, naglasio je da je Hrvatska već sad luksuzna destinacija jer nije previše iskomercijalizirana. Luksuz dolazi u osobnom odnosu i određenom iskustvu koje gosta dotakne intimno, smatra panelistica Wanda S.Radetti (VisitCroatia.com). Osim navedenih, panelisti su bili i Ruthanne Terrrero i Robert R.Rhein, a panel je završio daškom luksuza – zdravicom pjenušca za  luksuzni turizam u Hrvatskoj.