U Gradskoj galeriji Labin predstavljena je monografija Vinka Šaina

U Gradskoj galeriji Labin predstavljena je monografija Vinka Šaina-81750

OTVORENA MONOGRAFSKA IZLOŽBA ''SLIKAR SVJETLA''
Vinko Šaina, jedan je od najproduktivnijih labinskih autora, koji ove godine bilježi  45. godišnjicu svojeg likovnog djelovanja. Tim je povodom u petak, 22. rujna 2017. u Gradskoj galeriji Labin predstavljena likovna monografija „Vinko Šaina“ čiji su autori dr. sc. Berislav Valušek i prof. Roberto Tessari, te je otvorena monografska izložba „Slikar svjetla“ .

U programu promocije nastupio je kantautor Bruno Krajcar izvedbom nekoliko svojih skladbi, a svoje stihove posvećene umjetniku govorile su Vlasta Juretić i Nada Galant.

Moderatorica večeri, gđa. Alis Šaina, u svojstvu predstavnice nakladnika monografije, Galerije Alvona,  uz pozdrave dobrodošlice mnogobrojnoj publici predstavila je autore monografije, Berislava Valušeka i Roberta Tessaria.

Dr. sc. Berislav Valušek u svojem obraćanju publici kazao je kako je ideja i slika pejzaža Vinka Šaine vizja njegovih unutrašnjih pejzaža sabrana tijekom vremena od najrazličitijih sjećanja, imaginacija i snova. …. Stapanjem  vidljivog i nevidljivog, stvarnog i izmaštanog, nevidljivog u vidljivom, u potrazi za osobnim vizijama i vizurama, za slikom Boga i božjim u čovjeku, Šaina je u svojem slikarstvu  realizirao poetiku jednog višeg reda, samosvojnu i potpuno autentičnu pojavu u  suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, istaknuo je Valušek.

Prof. Roberto Tessari istaknuto je između ostalog kako nas paralelni svijet Vinka Šaine poziva da prijeđemo granice vidljivog, opipljivog svijeta i otkrijemo sve oblike mitskog, mističnog i mudrog, te uvodi pozornog promatrača u duhovnu dimenziju kojoj pripada naše biološko postojanje.

Svoj osvrt na ovu likovnu monografiju i postavljenu monografsku izložbu dao je i recenzent monografije, prof. Mladen Lučić. U svom obraćanju napomenuo je kako su, kada se radi o monografiji, tekstovi  ono što daje svjedočanstvo o umjetnikovom radu. Govoreći o autorima ove likovne monografije, kazao je kako su, iako proizašli iz dva različita pera, oba osvrta na opus Vinka Šaine, zapravo prepoznala ono što je vrlo bitno kada se radi o stvaralaštvu Vinka Šaine, a to je kozmička snaga njegova slikarstva.

Osim Mladena Lučića, recenzije monografije pisali su i Nataša Šegota Lah, te Ervin Dubrović.

Uslijedile su zahvale suradnicima koji su sudjelovali u stvaranju ove likovne monografije kao i institucijama koje su programskom financijskom podrškom omogućile njezinu realizaciju. Vinko Šaina također se obratio svima prisutnima uputivši riječi zahvale svima koji su na bilo koji način pomogli u  realizaciji ove monografije i monografske izložbe kao i mnogobrojnoj publici prisutnoj u Gradskoj galeriji Labin.

Na samome kraju, publici se obratio i gradonačelnik Grada Labina, gospodin Valter Glavičić koji je izložbu „Slikar svjetla“ proglasio otvorenom i čestitao gospodinu Vinku Šaini na uspjehu, te dugogodišnjem radu i doprinosu umjetnosti i kulturnom životu Grada Labina.

Vinko Šaina rođen je 1953. godine u Puli. Završio je Školu primijenjenih umjetnosti u Splitu, Odjel grafike, 1972. godine. Član je HDLU-a Zagreb, HDLU-a Istre i HZSU-a. Izlagao je od 1971. godine na pedesetak samostalnih i gotovo dvije stotine skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a sudjelovao je i u radu brojnih likovnih kolonija. Osim slikarstvom, bavi se i galerijskom djelatnošću od 1986., a u restauriranom spomeniku kulture, crkvi Gospe Karmelske, 1993. utemeljio je galeriju “Alvona”. Dužnost predsjednika HDLU-a Istre obnašao je u razdoblju od 1996. do 1999.  
O njegovu radu snimljen je 2009. dokumentarni film u produkciji HRT-a, koji se za vrijeme trajanja izložbe “Slikar svjetla” može pogledati u prostoru Gradske galerije Labin. Za svoj stvaralački rad višestruko je nagrađivan.
Njegova likovna djela nalaze se u brojnim muzejsko-galerijskim i privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu.

Monografska izložba „Slikar svjetla“  ostaje otvorena do 21. listopada 2017., a osim u Gradskoj galeriji Labin postavljena je i u galerijskom prostoru Narodnog muzeja Labin, u galeriji Alvona, te palači Negri. (REX)