Tribina i demonstracija programa prevencije nasilja nad ženama

POVODOM DANA ŽENA
U sportskoj dvorani fakulteta u Puli predstavnici policije upoznali su studentice druge i treće godine Učiteljskog smjera s protupravnim ponašanjima kojima su žene izložene te pravima koje žene imaju kao žrtve kaznenih djela, nakon čega je vanjski suradnik Kineziološkog fakulteta Kristian Družeta prezentirao studenticama na koji se način, žene koje su žrtve nasilja, mogu obraniti i zaštititi prije dolaska policije.

Policijska službenica za mladež Vedrana Milovan istaknula je kako je nasilje nad ženama, uključujući i obiteljsko nasilje, jedan od najtežih oblika rodno utemeljenih kršenja ljudskih prava koje umanjuje, ili čak poništava temeljna prava na sigurnost, život, slobodu, dostojanstvo, tjelesni i emocionalni integritet. Ovaj oblik nasilja ne utječe samo na žene, već i na cijelu obiteljsku zajednicu, a time i na društvo u cjelini. Statistički podaci govore da su žrtve nasilja u obitelji u većini osobe ženskog spola. Prošle godine je na području Policijske uprave istarske evidentirano 337 kaznenih djela s elementima nasilja među članovima obitelji, a u 285 slučajeva žrtve su bile žene. Policija je pružila 340 intervencija vezano za počinjenje prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je prijavila 318 počinitelja. Žene su bile žrtve u 189 slučajeva.

Po dojavi, prvi na mjesto događaja dolaze policijski službenici temeljne policije koji se kontinuirano educiraju kako bi njihovo postupanje žrtvi pružilo najefikasniju zaštitu. Po potrebi, uključuju i specijalizirani policijski službenici iz linije rada maloljetničke delinkvencije ukoliko se radi o kaznenom djelu. Policija ima zadatak svojim radom  doprinijeti ostvarivanju nulte stope tolerancije na nasilje u društvu na način da žurno reagiraju na dojave o nasilju u obitelji, sprečavaju daljnje činjenje nasilja, procesuiraju počinitelje i naravno, koliko je god to moguće, sudjeluju u prevenciji nasilja. U fokusu postupanja policijskih službenika je zaštita žrtve nasilja, prvotno na način da se spriječi počinitelja u nastavku činjenja prekršaja ili kaznenog djela, a kasnije i pružanja pomoći i upućivanja žrtve u mogućnosti ostvarivanja prava žrtvi.

Voditeljica Odjela prevencije Alica Rosić-Jakupović upoznala je prisutne u kojoj mjeri su žene žrtve nasilja u smislu kaznenog zakonodavstva i koja su njihova prava kao žrtve te je objasnila pojam  nužne obrane. Osim ugroženosti kaznenim djelima nasilja u obitelji i prekršajima iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, žene su u većem riziku od nasilnih kaznenih djela, odnosno kaznenih djela protiv spolne slobode. Prošle godine na području Policijske uprave istarske dogodila su se dva silovanja, osam spolnih odnošaja bez pristanka i dva kaznena djela bludnih radnji, a u svim slučajevima žrtve su bile žene. Također je evidentirano 28 kaznenih djela nametljivog ponašanja, a žene su bile žrtve u 22 slučaja. Osim toga, utvrđeno je da su žene češće žrtve drskih krađa na ulici, gdje počinitelj prilazi žrtvi, koristi element iznenađenja i otima joj torbicu ili nakit, a žene se pojavljuju i kao žrtve  razbojništva u trgovinama, mjenjačnicama i kladionicama. U slučajevima drskih krađa i razbojništva ženama se nikako se sugerira pružanje otpora počinitelju, pogotovo ako počinitelj prijeti oružjem, već im se savjetuje da se ne izlažu opasnosti i da postupaju po zahtjevima počinitelja.

Kao žrtve kaznenih djela, žene imaju pravo na psihološku i drugu stručnu pomoć, imaju pravo na  zaštitu od zastrašivanja i odmazde, zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja kao svjedoka, pravo da budu saslušane bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka. Također imaju pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluju, pravo da se medicinski zahvati prema njima poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka. Žrtva ima pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno odredbama Kaznenog zakona, pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika.

Isto tako, žrtva ima pravo da ju se obavijesti bez nepotrebne odgode o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite. Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, ako trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva, a svakako je bitno spomenuti da žrtva kaznenog djela nasilja, počinjenog s namjerom, ima pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna.

Program prevencije nasilja nad ženama izložio je potom kroz demonstraciju vanjski suradnik Kineziološkog fakulteta Kristian Družeta. Naime, program ima za cilj dati ženama, kao rizičnoj skupini, teorijska i praktična znanja kojima će one podići samopouzdanje, sigurnosnu kulturu, svijest o okruženju, razumijevanje uzroka nasilja, preventivno i proaktivno ponašanje, usvojiti tehnike primjene borilačkih vještina u slučaju samoobrane i suočiti se s posljedicama sukoba. Studentice su i same mogle isprobati koji su najčešći oblici napada na žene i kako se od njih mogu obraniti, a naglašeno je kako je samoobrana posljednji korak kojim branimo sebe ili drugoga od protupravnog napada te da uvijek treba voditi računa o razmjeru zla koje prijeti i nastale posljedice.

(REX)

Facebook komentari