Tajne samoniklog bilja, voća i povrća

PUTEVI GASTRONOMIJE
Piše: Doris Cerin Otočan
Drevne civilizacije i starosjedilačka plemena bili su izvrsni poznavatelji tajni, dobrobiti i ljekovitih svojstava samoniklog bilja. Može se također potvrditi da se današnji čovjek sve više vraća tim iskonskim izvorima, što poradi ulaska u eru „zdravijeg života“ ili prateći trendove u inovativnoj gastronomiji, gdje se uz eko i bio proizvode, carstvo i bogatstvo bilja iz prirode na veliko koriste.
Samoniklo „zlato“ iz Majke prirode možemo razvrstati i na bilje, povrće i voće. Od velikog izbora prirodnog povrća u Istri tako pronalazimo šparoge, divlji koromač i divlji radić, divlja tratinčica (cvijeće koristite za dekoraciju pjata, listove za salatu, pupoljke možete marinirati), maslačak (cvijet i listovi), divlju rikulu, mak (listove koristimo za kuhanje dok mak nije u cvatu), divlji luk, gljive, koprivu... a da ne pričamo o delicijama koje nastaju kada se samoniklo povrće sljubi uz rižu i raznu tjesteninu, dok se savršenstvo okusa dobije koristite li ih za pripremu raznih emulzija ili patea za bruschette. Nadalje, proljetna maneštrica biti će pogodan obrok za djecu ili za detoksikaciju organizma nakon burnog vikenda na Vinistri.
Voće, od kojega se mogu skuhati zasebne marmelade ili confetture koristeći planiku, mušmulu, dren, šipak, malinu, borovnicu, šumske jagode, dud, divlju kupinu...daje rezulat koji je očaravajući. 
Za pripremu čajeva istarsko je podneblje veoma bogato te sami možete pripremiti zalihe biljaka od kamilice, koje nažalost poradi onečišćenja ima sve manje, zatim kadulje, cvijeta nevena, kantariona, cvijeta maslačka, šipka, majčine dušice, divlje mente (postoji više vrsta), lipe, cvjetova divlje ruže (tea), sljeza (koriti se korijen, cvijeće i listovi), ili listovi ljubice i divlje jagode (pripravak koji smiruje). Znanje i razne mješavine za pripremu finih čajeva prenose se s koljena na koljeno i spadaju u tradicionalnu gastronomsku nematerijalnu baštinu kojom liječimo, preveniramo ili u najviše slučajeva uživamo.
U kulinarskim recepturama svoje mjesto zauzima mnogo samoniklih začina za slatku ili slanu kombinaciju, među kojima su najkorišteniji kadulja, majčina dušica, kopriva, menta, koromač, mak ili divlji luk. Priprema je veoma jednostavna. Potrebito je osušiti i usitniti nabereno bilje koje ćemo koristiti u pripremi raznovrsnih delicija mesa, ribe, tjestenine, riže te mnogobrojnih kolača i remek-djela iz „slatkog svijeta“. Primjerice, okusi dobiveni spojem pečene piletine i majčine dušice zadovoljiti će svakoga gurmana, a da i ne spominjemo slatke čokoladne minjone posute suhom divljom mentom (koriste se listići i cvijeće).
Postoji sve više inicijativa kako bi se konzumentu približio prirodni svijet samoniklog bilja, pa se tako organiziraju razni seminari, tečajevi kulinarstva, festivali samoniklog bilja (Kršan), gdje se degustiraju delicije pripremljene na bazi bilja iz prirode.
U welness centrima ulja za masažu rade se primjerice na bazi nevena, mente i kantariona, koji imaju osvježavajuća svojstva, ali i ublažuju upale.
Uglavnom, što ste maštovitiji izbor je širi. Za ovoljetno sunčanje ulje od kantariona dobro će vam poslužiti želite li osvajati brončanim tenom.
Stoga započnite sa stvaranjem svoje „kolekcije“. Potrebita vam je samo velika pletena košarica da krenete u otkrivanje tajnovitih šumskih puteva, jer proljeće je pravo godišnje doba za tu namjenu. Naravno....  i sunčan dan.