PREDAVANJE O GLUTENU U ROJCU
Danas je Svjetski dan svjesnosti o celijakiji, a obilježili smo i Tjedan svjesnosti o celijakiji. Tim povodom će se danas, s početkom u 19 sati u Rojcu održati predavanje o glutenu, bezglutenu, vezi glutena i bolesti, pitanjima koja uporno proistječu iz povezanosti današnje prehrane i uočene epidemije teških oboljenja

ŠTO JE CELIJAKIJA
Celijakiju nazivaju – podmukla bolest ili bolest s tisuću lica.
No ona to nije, ona je samo silovita reakcija organizma na gluten ... pravog neprijatelja, onoga stvarno podmuklog i onog s tisuću lica.

Gluten se nalazi svugdje, zato ima tisuću lica. Skriva se u E-brojevima, industrijskim aditivima, pojačivačima okusa, zgušnjivačima. Uvećava se genetskim modificiranjem kod modernih sorti pšenice (jer je to bolje za prinos), i još se dodatno stavlja u tijesto u pekarstvu, jer su pšenična brašna sve lošije kvalitete.
Rezultat je supergluteiniziran proizvod. Na kojeg reagiraju mnogi.

Malo je tvari sposobnih za izazvati štetu koju može nanijeti gluten. Ne povezuje ga se bez razloga s tolikim bolestima. Dr Mark Hyman, liječnik, autor, predavač i predsjednik uprave Instituta za funkcionalnu medicinu, kaže da su znanstvene studije ukazale na 55 bolesti koje mogu biti uzrokovane osjetljivošću na gluten. To su između ostalih osteoporoza, sindrom iritabilnog crijeva, upalne bolesti crijeva, anemija, rak, čirevi, reumatoidni artritis, lupus, dijabetes, multipla skleroza, psorijaza, ekcem, sindrom kroničnog umora, neplodnost, bolesti štitnjače i skoro sve druge autoimune bolesti. Gluten se povezuje i sa psihijatrijskim i neurološkim bolestima kao što su anksioznost, depresija, shizofrenija, demencija, migrena, epilepsija i neuropatija (oštećenja živaca). Također se povezuje i s autizmom.

Gluten oštećuje crijevne resice te povećava propusnost crijeva (leaky gut). Velika je moć glutena kad može cijeli jedan organ učiniti na rupe.

Osim celijakije i alergije na pšenicu, sve je učestaliji problem kojeg poznajemo pod nazivom necelijakijska osjetljivost na gluten (nonceliac gluten sensitivity) koja uslijed oštećenja probavnog trakta (intestinalne propusnosti) dovodi do autoimunih bolesti, kao što su na primjer dijabetes tipa 1, lupus, hashimoto, psorijaza i mnoge druge. Donedavno ova bolest nije uopće imala klinički naziv i u medicini je bila potpuno zanemarena, unatoč tome što je prisutna kod vrlo velikog broja ljudi. Iako zadnjih godina ima sve više znanstvene literature o necelijakijskoj osjetljivosti na gluten, nažalost većina liječnika je još uvijek ne prepoznaje niti priznaje, ako nije dijagnosticirana celijakija ili alergija na pšenicu.

A ako imate sreće, pa ste samo alergični na pšenicu, evo za vas važne informacije: Pšenica ima 27 potencijalnih alergena.

Zna se da ljudsko tijelo nije u stanju probaviti gluten koji se nalazi samo u žitaricama iz roda trava. Gluten je protein, a ljudsko tijelo nema enzime potrebne za razgradnju ili ”cijepanje” lanaca glutena na pojedinačne aminokiseline, za razliku od goveda koja imaju četiri želuca, ili ovaca koja imaju 50 metara crijeva. Kada takav, nerazgrađen ili djelomično razgrađen protein dospije u krvotok, naš imunološki sustav ga ne prepoznaje kao hranjivu tvar, već ga identificira kao strano tijelo i uključuje alarm – aktivira se napad na to strano tijelo, odnosno stvaranje antitijela.

Kad se jednom stvore antitijela na gluten, tijelo je postalo preosjetljivo, tako da svaki put kad gluten dospije u naš probavni sustav dolazi do imunološkog odgovora: tijelo ga opet prepoznaje kao nešto strano i aktivira se napad imunološkog sustava. To se događa svaki put kad pojedemo i najmanju količinu glutena, a to je približno 3 do 6 puta dnevno ako nam se prehrana temelji na žitaricama.

Rezultat je katastrofa, stalni autoimuni napad našeg tijela na vlastita tkiva kroz koja gluten prolazi. Posljedica su otvorena vrata za mnoge bolesti današnjice.
Ako antitijela na gluten napadaju i uništavaju stanice gušterače koje proizvode inzulin, dolazi do dijabetesa tip 1. Imunološki sustav često napada i uništava tiroidne stanice jer proteini na površini tih stanica nalikuju na proteine glutena – to onda nazivamo Hashimotov tireoiditis. Često autoimune bolesti idu zajedno, primjerice dijabetičari tipa 1 često imaju i celijakiju. Ili, osobe uz reumatoidni artritis istodobno dobiju i lupus. Ili imaju hashimoto i psorijazu. 25% pacijenata koji imaju jednu autoimunu bolesti, imaju tendenciju razviti dodatne autoimune bolesti.

Što onda čovjeku preostaje da učini? Možete učiniti isto što su već učinili mnogi drugi, testirati se sami. Kod osoba s autoimunim bolestima koje su osjetljive na gluten, izbacivanjem glutena iz prehrane prestaje autoimunološko uništavanje tkiva, smanjuju se antitijela i simptomi nestaju. Tzv. eliminacijska-provokacijska dijeta je najbolji test koji možete učiniti – to je dobra stara metoda ”vlastite kože”. To znači izbaciti iz prehrane ono na što sumnjate da vam smeta (u ovom slučaju gluten, ali to možete učiniti i sa drugim namirnicama) na neko vrijeme, najmanje mjesec dana a bolje i duže. Ako u tom periodu dođe do poboljšanja vašeg zdravlja odnosno do povlačenja simptoma koji su vas mučili, učinili ste polovicu posla – eliminacijski dio. Sad preostaje da napravite preostali dio posla – provokacijski dio. To znači ponovo početi jesti tu namirnicu koju ste izbacili i pratiti reakciju svog tijela. Ako dođe do pogoršanja, tj vrate vam se stari simptomi, tada znate da ste zaista osjetljivi na gluten. Tada je pravi trenutak za krvne pretrage antitijela na tTG (tkivnu transglutaminazu) i EMA (endomizijska antitijela).

Osjetljivost na gluten je još jedno objašnjenje zašto se toliki broj ljudi koji su prešli na LCHF ili Paleo prehranu – prehranu bez žitarica – odjednom puno bolje osjećaju, a mnogi prijavljuju kako im se popravlja i stanje raznih kroničnih bolesti.

Zapravo nije neobično da je tako mnogo ljudi osjetljivo na gluten, jer žitarice uopće nisu izvorna čovjekova hrana na koju smo genetski prilagođeni. Mnogi će reći da su ljudi i prije također jeli žitarice, a ipak nisu toliko obolijevali od ovih modernih bolesti. To je istina, ali nikad se prije žitarice nisu jele u tolikim količinama kao danas, a brašno nije bilo toliko manipulirano kao današnje koje sadrži još veći udio glutena da bi tijesto i kruhovi bili lakši za obradu. Tradicionalni narodi uvijek su namakali i fermentirali žitarice (kiselo tijesto) pa su one tako bile lakše za probavu i razgradnju, a moderna prehrana se temelji na hibridiziranim i kemijski manipuliranim, nepravilno pripremljenim žitaricama.

'Ovdje smo, i možemo odgovoriti na sva vaša pitanja:

https://web.facebook.com/celijakija.istra?_rdr

a druge subote iza 17 sati u svakom mjesecu možete nas susresti u našim prostorijama u Rojcu, dan posvećen vama, vašim pitanjima i pomoći oko glutena koju vam možemo uputiti' poručili su iz ove udruge. (REX)