Susret: Konrad Kobler predsjednik bavarsko hrvatskog društva u Muenchenu

HRVATSKA TREBA TIJEKOM GODINE HARMONIZIRATI POTREBNA PITANJA
Bavarsko hrvatsko društvo sa sjedištem u Münchenu djeluje preko trideset godina, a predsjednik je Konrad Kobler, političar i zastupnik u bavarskom parlamentu.Tom prigodom osvrnuo se na početke osnivanja i njegovu dugotrajnu aktivnost.
Kada je osnovano bavarsko - hrvatsko društvo i s kojim ciljem?
- Bavarsko hrvatsko društvo osnovano je 1990. u Muenchenu. No, usljed promjene osoblja, smrtnih slučajeva i drugih problema koje život donosi, mirovalo je tri do četiri godine, nakon čega sam i sam postao član europske stručne grupe koja radi na promicanju i ispunjavanju uvjeta za pristup novih članica u EU.Zapravo, Društvo traje od sedamdesetih kao konstruktivna komisija, a moja angažiranost predsjednika započela je 2003.To su povijesni trenuci, a u svezi su opstanka i intenziviranja odnosa između Bavarske i Hrvatske. Naime, kao Bavarac iz Pasaua na Dunavu i poluminhenčanin, iz kraja sam koji pripada srednjoeupropskom položaju, koje se nalazi uz granicu zemalja istočne Europe. Stoga me je parlament izabrao da  budem predsjednik uvaženog društva, što mi čini posebno zadovoljstvo.Muenchen je po broju Hrvata jedan od najvećih gradova u Saveznoj Republici Njemačkoj, gdje živi i radi njih 30 do 40 tisuća, dok u Bavarskoj  brojka se kreće od 80 do 100 tisuća. Hrvatima je već nakon Drugog svjetskog rata omogućeno da dolaze u München i Bavarsku i cijenjeni su ljudi..Iz našeg statuta vidljivo je da su vrata  otvorena na kulturnoj i gospodarskoj razmjeni, a posebno turističkoj djelatnosti. U posljednje vrijeme pokušavam bavarske poduzetnike putem konzuljarnih predstavništava povezati sa Zagrebom i imamo dobrih rezultata.
O aktivnostima i zadacima društva Kobler kaže:
- Naši su zadaci višeznačajni. Prije svega želimo da Hrvatsku pratimo na putu ka EU. Prije toga, Hrvatska se mora riješiti problematike pravosudnih organa, policije i poboljšati deficitarnu suradnju u razmjeni sveučilisnih profesora Zagreba sa Muenchenom. Na sličnim pitanjima radili smo i prije nego je Hrvatska postala članica  NATO. Danas kada uredno ispunjava obveze, smatramo da ne bi trebale biti prepreke da u skorašnje vrijeme postane i članica EU. Svojevremeno smo se nadali da ce Hrvatska ući u europsku kuću sa Bugarskom i Rumunjskom, ali tada nije bio riješen slučaj Gotovine i još nekoliko njih.Osim toga bila je zategnula suradnja između Slovenije i Hrvatske na čemu osobno žalim.U međuvremenu iz tjedna u tjedan krenulo je na bolje, a slučaj će se normalizirati.Ono što je zanimljivo u Bavarskoj aktivno djeluje preko 1600 poduzetnika koji su zainteresirani za suradnju sa Hrvatskom. Tom prilikom mogu kazati da poslovno brojčanu suradnju koju nudi Bavarska Hrvatskoj ne omogućuje niti jedna druga zemlja u Njemačkoj.
Kako ocjenjujete stupanj integracije Hrvata u Njemačkoj?
-Integriranje nije tako jednostavno. Moj je zamjenik Mladen Steko, poznati muenchenski poduzetnik. Društvo ima članove s bavarske i hrvatske strane, a sugrađani i sugrađanke imaju obitelj i zaposleni su na raznim poslovima. U župi sv. Paula, koja se nalazi u zapadnom djelu Muenchena, uvjerio sam se koliko Hrvati njeguju religiju.To može biti primjer za Bavarsku, ali nije dovoljno. Hrvati se moraju družiti i u raznim udrugama. Obostrano moramo se više razumjeti, osjećati, tolerirati i to je onda jedan pravi suživot koji može donijeti dobre rezultate.
Kada će Hrvatska biti u krugu europske obitelji, te što se na tom putu još mora učiniti?
-To je delikatno pitanje kaže gospodin Kobler i nastavlja. Teško je precizirati ali slobodno mogu reći da je posljednjih mjeseci Hrvatska dobre korake učinila. Zapravo, europska komisija u Briselu izvješćuje da su u svezi elementarna pitanja koja se dotiču zavičajne kulture, imovinsko pravnih odnosa, tiska u kojem novinari mogu djelovati slobodno bez represija. Isto tako mora se ustrajat na ljudskim pravima i borbi protiv korupcije i kriminala. Naša bi želja bila da Hrvatska tijekom godine harmonizira potrebna pitanja i 2011., zapravo  najkasnije do 2012. bude punopravna članica europske kuće. Ukoliko to ne ostvari, Hrvatska će ostati u problemima, što ne bi bilo dobro. Gledajući kroz europske naočale Hrvatska je srednjoeuropska zemlja i jedna od najzanimljivijih europskih zemalja. Ona s kulturno povijesnog stanovišta i gostoljubivosti zajedno sa Turskom treba pristupiti željenom cilju.Po prirodi sam objektivan i strpljiv kaže nas sugovornik. Naime, Turskoj ne treba zatvarati vrata, jer zaslužuje članstvo. Razvedenost hrvatske obale od Istre do Dubrovnika i plavog mora s mnogobrojnim otocima san je svakog da godišnji provede na Jadranu. Za kraj gospodin Kobler smješkom kaže. Kako prošle godine tako i ove, jedva čekam kolovoz kada ću godišnji provesti  na jednom od otoka, odakle ću brodom posjećivati pristaništa i uživati u ljepotama znamenitosti kulturno povijesnih spomenika Dalmacije. (Silvano Jelenić / REX)