OPĆA UREDBA O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA EUROPE DONOSI NOVI SET PRAVILA ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA, A TIME I VELIKE PROMJENE NA PODRUČJU ZAŠTITE PRIVATNOSTI
Danas, 25. svibnja 2018. godine stupila je na snagu Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR - General Regulation on Personal Data Protection). Njome se, između ostalog, propisuje da sve trvrtke, udruge, sportski klubovi, javna tijela i drugi subjekti koji barataju osobnim podacima drugih trebaju unijeti određene promjene u svoje poslovanje s ciljem zaštite osobnih podataka pojedinaca.

Što je osobni podatak?
Svaki podatak na temelju kojeg se pojedinac može identificirati, kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator, čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet pojedinca. Jednostavnije rečeno, osobni podaci su: ime i prezime, identifikacijski broj, slika, glas, adresa, broj telefona, IP adresa, povijest bolesti, popis najdraže literature ili pjesama, ako takvi podaci mogu dovesti do izravnog ili neizravnog identificiranja pojedinca. Uredba definira i osjetljive osobne podatke, a to su oni koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili se odnose na genetiku, zdravlje, spolni život ili seksualnu orijentaciju pojedinca.

Prije prikupljanja osobnih podataka subjekt koji ih prikuplja mora obznaniti svrhu u koju se podaci prikupljaju, na temelju koje pravne osnove i komu se podaci otkrivaju. Pojedinac ima pravo da svojim podacima pristupi te da zahtijeva njihov ispravak ili brisanje.

Kazne
Ova uredba zahtijeva tehnološke promjene u informacijskom sustavu tvrtki i drugih subjekata koje će garantirati informacijsku sigurnost osobnih podataka kojima se barata. Tome su se do danas morali prilagoditi sve tvrtke i pojedinci koji u obavljanju svoje djelatnosti obrađuju osobne podatke fizičkih osoba, sve državne institucije, tijela javne vlasti i javna tijela. Za kršenje Uredbe propisana je kazna do 10 milijuna eura ili u slučaju poduzetnika do 2% ukupnog godišnjeg prometa, ovisno o tome koja je cifra viša. Kod ozbiljnijih kršenja Uredbe, kazne se dižu na 20 milijuna eura, odnosno 4 % UGP-a.

Rapidan razvoj tehnologije i privatnost
UN-ova Opća deklracija o ljudskim pravima iz 1948. govori o zaštiti privatnosti. Prema njoj, „nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom ili dopisivanje, niti napadima na njegovu čast i ugled“. Od tada mnoge su se stvari promijenile, a ubrzan razvoj tehnologije donio je potrebu za novim mehanizmima zaštite osobnih podataka pojedinaca. Trenutno 40% svjetske populacije ima pristup internetu, a prije samo 23 godine, 1995. ta brojka bila je samo 1% . Svake sekunde internetskih korisnika je sve više, a kako taj broj raste možete uživo pratiti na www.internetlivestats.com. U videu pogledajte kako su se brojke kretale na današnji dan, 25. svibnja 2018. u 09:18 ujutro.
(REX/Renata Šimić /foto Manuel Angelini)