SKUP SE ODRŽAVA U PARK PLAZA HISTRIA U PULI
Prvi dan dvodnevnog stručnog skupa “Gastroeneterologija u obiteljskoj medicini”, koji je ove godine posvećen liječenju kroničnih hepatitisa, okupio je danas u Puli brojne liječnike obiteljske medicine i kliničare iz Istarske i Primorsko-goranske županije. Simpozij zajednički organiziraju Hrvatsko gastroenterološko društvo i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) s ciljem unaprijeđenja pristupa hepatološkim bolesnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Važnost suradnje i razmjene novih spoznaja između gastroenterologa i liječnika obiteljske medicine istaknuta je i na konferenciji za novinare na kojoj su prisustvovali ravnateljica Opće bolnice Pula doc. dr. Irena Hrstić, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Davor Štimac, predsjednica podružnice KoHOM-a Istarske županije dr. Morena Butković i predsjednik podružnice KoHOM-a Primorsko-goranske županije dr. Leonardo Bressan.
”Liječnici obiteljske medicine najbolje poznaju svoje bolesnike. Upućeni su u sve njihove bolesti pa tako i u potencijalne rizične faktore za postojanje hepatitisa B ili C. Naime, i hepatitis B, i hepatitis C, bolesti su koje nemaju simptome. Stoga je aktivan probir na te bolesti, posebno u rizičnim skupinama bolesnika od velike važnosti. U rizične skupine ubrajamo primatelje transfuzije krvi i krvnih pripravaka do 1993. godine, ovisnike o opojnim drogama, intravenske, ali i nazalne, te pacijente na programu kronične hemodijalize i pojedince s tetovažama“, upozorila je doc. dr. Irena Hrstić.
Virusni hepatitis virusna je upala jetre koja dovodi do oštećenja ili uništenja jetrenih stanica. Može biti kratkotrajan, a u slučaju trajanja dužeg od šest mjeseci postaje kronično oboljenje. Hrvatska je zemlja niske pojavnosti hepatitisa B i procjenjuje se da je u Hrvatskoj ovim virusom kronično zaraženo između 20.000 i 30.000 stanovnika. Nisku pojavnost u Hrvatskoj bilježi i virus hepatitisa C kojim je, prema procjenama, u Hrvatskoj kronično zaraženo između 35.000 i 45.000 osoba pri čemu je između 30 i 50 posto intravenskih korisnika droga.
Uvođenje cijepljenja protiv hepatitisa B dovelo je do smanjenja incidencije i prevalencije hepatitisa B u općoj populaciji.
“Virusni hepatitisi B i C u slučaju neliječenja uvjetuju postupnu progresiju bolesti, od faze akutnog hepatitisa do kroničnog hepatitisa, sve do razvoja ciroze jetre i njezinih kasnih komplikacija zatajenja ili razvoja karcinoma jetre. Trajanje virusne infekcije u jetri uvjetuje propadanje jetrenih stanica uz postupno stvaranje ožiljaka ili fibroze. U slučaju značajne fibroze, pojednostavljeno rečeno, nastaje ciroza jetre, odnosno potpuno očvršćenje tkiva jetre. Što je jetra više oštećena, to sve više slabi njezina funkcija. A jetra predstavlja vrlo bitan organ u ljudskom organizmu koji ima centralno mjesto u metabolizmu tj. funkcioniranju izmjene tvari u organizmu”, dodala je doc. dr. Hrstić.
Terapija kronične infekcije prilagođava se svakom bolesniku, a unatrag nekoliko godina u primjenu ulaze i novi antivirusni lijekovi koje karakterizira nizak stupanj razvoja rezistencije, veća djelotvornost na različite genotipove virusa, sigurnija primjena uz manje nuspojava te jednostavnije doziranje i aplikacija. Primjerice, širok spektar terapijskih mogućnosti koje su danas na raspolaganju u liječenju kroničnog hepatitisa C, predstavljaju za sve pacijente nadu u trajno izlječenje.
“Stoga je neophodna suradnja liječnika obiteljske medicine i hepatologa, jer su liječnici obiteljske medicine prvi koji su u kontaktu s bolesnikom i koji bolesnika mogu uputiti u subspecijalističku ambulantu. U svih bolesnika s alteriranim hepatogramom, kao i anamnezom rizičnog ponašanja, svakako je potrebno razmišljati o virusnim hepatitisima i učiniti probir na njih”, istaknuo je prof. dr. Davor Štimac.
Ravnatelji pulske i riječke bolnice posebno su pohvalili dosadašnju dobru suradnju specijalista gastroenterologa-hepatologa i infektologa s liječnicima obiteljske medicine, posebno kad je riječ o Istarskoj i Primorsko goranskoj županiji. Liječnici obiteljske medicine prilično su dobro informirani o rizicima za postojanje virusnog hepatitisa, kao i o mogućnostima liječenja.
“Hepatološke bolesti su samo jedan segment bolesti o kojima skrbi liječnik obiteljske medicine. Odrađujemo početnu procjenu koja uključuje prepoznavanje hepatitisa, postavljanje sumnji na mogućnost zaraze i postavljanje sumnji na moguću asimptomatsku infekciju.
Kada se bolest manifestira u akutnoj formi s jasnim znakovima infekcije poput mučnine, povraćanja, bolova u trbuhu, slabosti, tamne mokraće i svijetle stolice, tada je situacija jasna. Problem, međutim, predstavljaju asimptomatski blesnici koji su nositelji virusa, ali bolest ne razvije simptome koji bi se prepoznali i liječili. Takvi su bolesnici u velikom riziku da razviju komplikacije kronične zaraze poput ciroze jetre i maligne bolesti jetre”, samo je jedna od mogućih situacija u skrbi rizičnih pacijenata u ordinaciji obiteljske medicine koju je navela dr. Morena Butković.
Kako je naglasila, u ordinacijama obiteljske medicine pacijentima su dostupni brzi testovi na prisutnost virusa hepatitisa C, a obiteljski liječnici točno znaju kojem od pacijenata treba ponuditi testiranje. Rezultati kod ovakvih testova gotovi su za nekoliko minuta, a u slučaju pozitivnog testa, liječnik obiteljske medicine, zahvaljujući suradnji koju jača ovaj stručni skup, dogovara brzi pregled kod gastroenterologa. Pozitivan test u ordinaciji liječnika obiteljske medicine, ne znači i bolest. Za potvrdu bolesti, potreban je sljedeći korak u dijagnostici koji se utvrđuje na sekundarnoj razini.
“Dogovorenim protokolom suradnje liječnika obiteljske medicine i gastronetrologa skraćuje se vrijeme do konačne dijagnoze i omogućava brzo započinjanje liječenja”, potvrdila je dr. Butković.
Da je skup “Gastroeneterologija u obiteljskoj medicini” koji se održava već četvrtu godinu zaredom, još jedan dobar primjer suradnje izabranih doktora obiteljske medicine i njihovih bolničkih kolega gastroenterologa u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, naglasio je dr. Leonardo Bressan.
“Postigli smo zavidno visoku razinu međusobne stručne suradnje i razmjene znanja na paritetnoj osnovi. Taj primjer za dobrobit pacijenata trebali bi slijediti kolege i u drugim dijelovima Hrvatske”, zaključio je dr. Bressan. (rex)
