PRIOP?ENJE ZELENE AKCIJE
Dan zaštite okoliša se 5. lipnja obilježava u cijelom svijetu od 1972. kada su ?lanice Ujedinjenih naroda osnovale Program UN-a za okoliš (UNEP - United Nations Environment Programme). Zelena akcija je tajnik UNEP Nacionalnog odbora za Hrvatsku no nažalost danas nemamo nikakvog razloga za slavlje jer iz medija u posljednjih tjedan dana neprestano dolaze loše vijesti za hrvatski okoliš. Vlada RH sve više nasjeda procjenama HEP-a i Hrvatskog nuklearnog društva kako je Hrvatskoj neophodna gradnja nuklearne elektrane do 2020. godine no do javnosti ne dopire da je EU do iste 2020. godine postavila cilj o pove?anju udjela obnovljivih izvora energije (ne uklju?uju ve?e hidro-elektrane) na 20 % (u Hrvatskoj su oni sad oko 1 %) te cilj o pove?anju energetske u?inkovitosti za 20 %. Ne spominje se ni ?injenica da nuklearne elektrane isto tako ispuštaju stakleni?ke plinove ako se uzme u obzir cijeli životni ciklus nuklearne elektrane od ekstrakcije urana do zbrinjavanja radioaktivnog otpada, o kojem nitko ne govori. Rado bi o svemu tome porazgovarali sa nezavisnim stru?njacima» koji trenutno izra?uju novu Energetsku strategiju Hrvatske no ne možemo jer od nekoliko desetaka ?lanova radne skupine nema nijedan predstavnik udruga gra?ana. Poreme?aje na tržištu nafte koriste i zagovornici projekta Družba Adria pa je tako ovih dana u medijima Predsjednik Vlade RH izjavio kako treba razmisliti o ponovnom pokretanju ovog projekta. Gra?ani Hrvatske su se ve? jednom jasno opredijelili protiv projekta koji bi višestruko pove?ao tankerski promet Jadranskim morem te tako pove?ao rizik od eko – akcidenta, a vidjeli smo nedavno koliko su naše službe osposobljene za djelovanje u takvim situacijama. Ne treba zaboraviti i na balastne vode koje bi takvi mega-tankeri ispuštali u Jadran i tako ugrozili biološku raznolikost Jadranskog mora. I najavljeni projekti u lokalnim sredinama ovih dana ne daju mjesta za optimizam. Gradona?elnik Zagreba je neki dan otvorio najve?u podzemnu garažu u Hrvatskoj i to u samom centru Zagreba iako je praksa europskih metropola da smanjuju promet automobilima u centru zbog zaga?enja zraka i bržeg javnog prijevoza, a ne da ga pove?avaju gradnjom novih garaža. I druga praksa europskih metropola da proširuju svoje pješa?ke zone je o?ito nepoznata u Zagrebu pošto smo saznali iz medija ovih dana da HOTO Grupa ipak i dalje radi na realizaciji projekta Cvjetni prolaz zbog kojeg bi se izme?u ostalog smanjila pješa?ka zona Zagreba i naravno izgradila još jedna garaža u centru. Kad smo ve? kod Zagreba ne treba zaboraviti i najave o izgradnji spalionice otpada iako su cijela Hrvatska i Zagreb višestruko ispod stopa recikliranja otpada u odnosu na EU i iako postoji alternativa spaljivanju otpada koja je sigurna za okoliš i ljudsko zdravlje - mehani?ko biološka obrada otpada. Primjerom Zagreba se povode i drugi gradovi pa svaki dan možemo ?uti o pritisku kapitala da se devastiraju povijesne urbane jezgre gradova i obala na Jadranu. Osim devastacije okoliša ovakvim projektima se ugrožava i ljudsko zdravlje. Gra?ani Siska umiru od karcinoma, gra?ani Vranjica i Plo?a od azbestoze, još uvijek nije razriješena smrt Zdravka Martinovi?a od zaga?enja Karlova?ke pivovare, a poduze?a koja su najve?i zaga?iva?i gra?ane uvjeravaju milijunskim reklamnim kampanjama kako su upravo oni zapravo najve?i ?uvari okoliša. Teško da ?e se ovakva situacija promijeniti nabolje uz ovako nisko sudjelovanje gra?ana u postupcima donošenja odluka koje mogu imati utjecaja na okoliš. U prilog tome govori i ?injenica da je Vlada prošli tjedan usvojila najvažnije podzakonske akte vezane uz okoliš koji upravo ure?uju sudjelovanje javnosti u odlukama vezanim za okoliš. Ne samo da su tim uredbama uglavnom standardi sudjelovanja javnosti sniženi, ve? je Vlada ironi?no donijela ove uredbe u postupku kojim je prekršila odredbe baš o sudjelovanju javnosti prilikom donošenja novih okolišnih propisa koje se nalaze u nedavno donesenom Zakonu o zaštiti okoliša. Sve ovo pokazuje da Vlada RH nema viziju zaštite okoliša, ali niti viziju razvoja koji bi se trebao temeljiti na principima održivog razvoja. To zna?i uravnotežiti socijalnu, ekonomsku i ekološku dimenziju razvoja na na?in da i budu?e generacije budu u stanju zadovoljiti svoje potrebe. Za kraj ?injenica da je Hrvatska jedina zemlja u susjedstvu koja još uvijek nema Nacionalnu strategiju održivog razvoja (imaju je i sve ?lanice EU) iako smo se na Svjetskom summitu u Johannesburgu obvezali donijeti je do 2005. godine. (REX)
