Sanja Radolović: Sretna sam što sam u društvu Borzan i Picule

INTERVJU S PULSKOM KANDIDATKINJOM SDP-A ZA EUROPSKI PARLAMENT
Sanja Radolović iz Pule nekako se je na iznenađenje mnogih našla se na listi SDP-a za Europski parlament pod rednim brojem 10., a tu činjenicu smo iskoristili da je pred nedjeljne izbore bolje upoznamo i nju i njezine programe i prioritete u kampanji.  

Osim što je najmlađa kandidatkinja na listi SDP-a, recite nam sami tko je Sanja Radolović?

- Obranom doktorske disertacije „Uspostava modela gospodarske diplomacije za razvoj hrvatskog gospodarstva“ 2016. na Fakultetu ekonomije i turizma (FET) Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli stekla sam titulu doktorice znanosti iz područja ekonomije, a 2018. postajem predavač iz područja ekonomije. Danas vodim ured za znanost i projekte Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli što ponekad, zbog rastućeg broja projekata financiranih iz EU fondova, zna biti vrlo izazovno. Ipak, kada na kraju dana vidiš opipljive rezultate i zadovoljne ljude oko sebe umor pada u drugi plan. Trenutno smo fokusirani na uspješnu izgradnju dvaju novih paviljona studentskog doma Pula, opremanje kabineta vještina za buduće studente medicine i sadašnje studente sestrinstva, adaptaciju i opremanje starog odjela interne bolnice u moderne znanstvene laboratorije za medicinu i znanost o moru. Svi navedeni projekti financirat će se iz EU fondova, što je za relativno mlado i malo pulsko Sveučilište velika stvar.

Da li ste bili iznenađeni kad ste saznali da ste na kandidatkinja listi SDP-a?

- Drago mi je kako su naše aktivnosti na području Pule i Istre prepoznate od strane predsjednika stranke i Glavnog odbora i smatraju kako netko od nas zaslužuje biti na listi. Ovaj put sam na listi ja kao predstavnik Pule i Istre, ali bez podrške birača na izborima i podrške članova SDP-a Pule i Istre, ne bi danas pričali sa mnom o izborima za EU parlament. Pokazali smo kroz djelovanje u Gradskom vijeću Pule i Županijskoj skupštini Istarske županije kako smo prava i konstruktivna oporba. Uostalom, rezultati pokazuju, gdje god je SDP na vlasti živi se bolje.

Koji je vaš program i koje su teme koje otvarate u ovoj predizbornoj kampanje što se tiče Istre, ali i Hrvatske?

Implementacija programa EU „Garancija za mlade“ u Hrvatskoj je ultimativna – svaka mlada osoba mora primiti kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od prestanka obrazovanja ili prelaska u nezaposlenost. Od budućeg saziva Europskog parlamenta očekujem snažnu podršku još efikasnijim i financijski još izdašnijim politikama za zapošljavanje mladih ljudi. Umjesto da, zbog mogućnosti koje je otvorilo članstvo u Europskoj uniji, mladi odlaze iz Hrvatske, želim iskoristiti mogućnosti i sredstva EU kako bismo mlade ljude u što većoj mjeri zadržali ovdje, u Hrvatskoj. Fokus je na obrazovanju, zapošljavanju i rješavanju stambenog pitanja mladih! Ključno je razvijati modele poticanja osamostaljivanja mladih putem izdašnijeg budžeta za stambenu i obiteljsku politiku. Poticaji koje nudi EU moraju biti na raspolaganju državama članicama i za projekte subvencioniranja kupnje prve nekretnine i sufinanciranja najma s ciljem otplate nekretnine, kao zalog za sigurniju budućnost i planiranje obitelji.

Obrazovanje je kod vas prioritet?

- Kada govorimo o obrazovanju u Hrvatskoj jako kaskamo za prosjekom EU-a i to je područje na kojem je trebalo hitno početi djelovati ne danas nego jučer. Dok se u EU za obrazovanje izdvaja u prosjeku 5,5%, u Hrvatskoj je to samo 4,5% BDP-a, pri čemu su iza nas samo Bugarska i Rumunjska. Kada govorimo o ulaganjima Hrvatske za znanost i inovacije tu smo u još goroj situaciji komparirajući se s ostalim EU članicama, odnosno na samom začelju s 0,8% BDP-a. Nažalost, brojke ne lažu, matematika je egzaktna znanost. Zalažem se i za poboljšanje razine ravnopravnosti spolova u svim segmentima života, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, nejednaki tretman u plaćanju za isti posao, obiteljski i privatni život, što, nažalost, nije uvijek donosilo učinke. Rodno osjetljivi proračuni jedino su rješenje jer se opredjeljenje za paritetnu demokraciju najbolje vidi iz raspodjele javnog novca. To podrazumijeva financiranje projekata tzv. društvene infrastrukture (vrtići, jaslice i sl.) koji svima, a posebice ženama omogućuju intenzivnije uključivanje u javni, društveni i politički život.

U Europskoj uniji ima istvari s kojima se ne slažete?

- Europska unija je pozitivan politički projekt, ali ne smijemo biti sluge EU i slijepo pratiti i implementirati sve što nam se od strane Europske unije naloži. Primjera tomu ima u svim sferama društva, a navest ću kao konkretan primjer situaciju s nemogućnošću financiranja izgradnje domova za starije i nemoćne osobe kroz EU fondove zbog stava EU o tome kako starije i nemoćne osobe trebaju u svom stanu ili kući imati medicinsku njegu i tako ostati u svojim domovima. To su možda lijepe želje, međutim treba biti realan i znati da u Hrvatskoj takvo nešto nije primjenjivo.

Realno po vama, koji su najveći problemi u Puli i Istri?

- U Puli se trenutačno čeka 10 godina za smještaj u jednokrevetnoj ili 7 godina za smještaj u dvokrevetnoj sobi u domu za starije i nemoćne osobe. Osim politike zapošljavanja te one obrazovne i zdravstvene, koje se tiču svakog stanovnika Hrvatske, tzv. istarske teme u EU trebaju biti usmjerene upravo na one gospodarske grane na kojima počiva istarsko gospodarstvo, a to su turizam, poljoprivreda i brodogradnja. Ipak, to ne znači da je manje važno poticati i razvoj ostalih proizvodnih djelatnosti.Turizam je jedna od najrazvijenijih industrija Istre, a kada govorimo o njemu, smatram da stope PDV-a moramo spustiti na razinu kakvu imaju nama konkurentske zemlje. Jer, s ovakvim pristupom i najvišim stopama PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu konkurencija će nas vrlo brzo nadmašiti.
Međutim, cijela Istra ne može biti orijentirana na „zimmer frei“. Prometna povezanost ključ je za bilo koju industriju, a pogotovo je važan željeznički promet. Nažalost, Istra u ovom segmentu ima velik problem zbog nedostatka prometne infrastrukture poput željeznice za prijevoz većih količina tereta. Smatram kako prioritet za razvoj Istre mora biti izgradnja moderne željeznice koja će nas povezati s ostatkom Hrvatske, ali i Europe. Krajnje tragikomična situacija je to da smo praktički u središtu Europe, statistički svrstavani među najrazvijenije regije u Hrvatskoj, a kad vlakom krenete iz Pule nakon nekoliko desetaka kilometara morate presjedati u autobus. Zar nije vrijeme da to promijenimo? Financijska sredstva kroz Instrument za povezivanje Europe su nam na raspolaganju, potrebno je samo malo želje, volje i truda. Velik potencijal za Istru leži u EU fondovima. Hrvatska se u tome pokazala kao loša, no u Istri ima dobrih primjera. Uzmimo samo kao primjer općinu Svetvinčenat, koja je u posljednjih 5 godina iz EU fondova povukla više od 50 milijuna kuna i uložila u rast i razvoj zajednice. I to je dokaz da se članstvo u EU može itekako isplatiti, samo treba pronaći pravi način za to iskoristiti.

Sad nam to isto ponovite, ali na nivou Hrvatske?

- Temelj svakog stupa društva su obrazovni sustav, zdravstvo dostupno svima te jako i konkurentno gospodarstvo. Sve to možemo postići kroz EU fondove. Odnosno da se bolje izrazim mogli smo dosada međutim nismo to znali prepoznati niti iskoristiti. Trenutno je samo Španjolska lošija od nas. Hrvatska je na svega 18% isplaćenih sredstava iz EU fondova od ukupno raspoloživih 10 milijardi eura. Zar nije vrijeme da se pobrinemo da i nama bude bolje? Zašto se ne bismo stajali rame uz rame s nekima od najuspješnijih zemalja članica EU?

Istovremeno, u 21. stoljeću u Hrvatskoj još ima djece koja se ne mogu zbog svog mjesta prebivališta aktivno uključiti u predškolski odgoj. Paradoksalno za to su nam na milijarde eura osigurane iz EU fondova kroz Program ruralnog razvoja. EU fondovi su prilika i mogućnost za socio-gospodarski razvitak Hrvatske te se moramo izboriti za no što nam pripada. Ne smijemo dozvoliti da se u sljedećem programskom razdoblju provede naum Europske komisije i  da se projekti financiraju s maksimalnom stopom od 70% financiranja. Do sada je to bilo 85% i taj model mora i dalje ostati na snazi. Hrvatska mora postati prvak u Europi po iskorištenosti EU fondova kojima ćemo graditi vrtiće, škole, prometnice i komunalnu infrastrukturu.

Problem brodogradnje?

- Problem opstanka brodogradnje nije od jučer i to nije samo nacionalni problem. Europska unija vezano za brodogradnju mora promijeniti svoj stav i način djelovanja naspram brodogradnje, inače ćemo kroz deset godina biti svjedoci stavljanja „ključa u bravu“ većine europskih brodogradilišta. Europa se trenutno suočava s time da su se intelektualno vlasništvo i patenti nastali u europskim brodogradilištima realizirali kod konkurencije s Dalekog istoka – korejskih i kineskih brodogradilišta čije su nacionalne politike zauzele stav kako je brodogradnja strateška grana, dobivaju izdašne državne potpore i dobit im se broji u milijardama. Europska unija, s druge strane, nema jasan smjer razvoja europske brodogradnje, izuzev stava da su potpore i subvencije kršenje tržišnog natjecanja.

Mirovine i malo o politici +67?

- U Hrvatskoj nema socijalne pravde sve dok su mirovine tako niske i dok iz godine u godinu sve više zaostaju za prosječnom plaćom. Mirovinski izdaci u Hrvatskoj uvelike su ispod izdataka prosjeka EU. Potrebna je pravednija formula usklađivanja mirovina, nagrađivanje (a ne penalizacija) za dulji ostanak u svijetu rada (ne dulje od 65 godina) te rast mirovina na razini najmanje 75% prosječne plaće za 41 godinu radnog staža. Neprihvatljivo je produljenje radnog vijeka na 67 godina. Izgradnja domova za starije i nemoćne osobe mora biti prioritet djelovanja lokalne, regionalne i nacionalne politike. Naši sugrađani treće životne dobi previše su dali za naše društvo da bi sada čekali po 10 godina za smještaj u domovima za starije i nemoćne.

O kreditima i kreditiranju naših građana u odnosu na druge države?

- Diskriminacija u kreditiranju i dalje je prisutna na našem tržištu. Građani Hrvatske trebaju imati jednak tretman i iste uvjete kreditiranja u bilo kojoj banci u Europskoj uniji. Zalažem se za jasno reguliranje financijskih usluga i pravila o dostupnim informacijama o financijskim paketima te transparentnost utvrđivanja kamatnih stopa. Ne može naš susjed u Italiji dobivati stambeni kredit po kamatnoj stopi od 1%, a mi u Hrvatskoj od 3 do 4%.

Za što će se kandidatkinja pod brojem br. 10 na SDP-ovoj listi boriti nakon ovih izbora?

- Nacionalna politika je zbog ideoloških razloga 2016. godine stopirala kurikularnu reformu koja je na ulice hrvatskih gradova izvukla preko 50.000 ljudi. Pamtim jedino da su na ulice naši sportaši izvukli toliki broj građana. Međutim, SDP se neće prestati boriti za budućnost djece u Hrvatskoj, kurikularnu reformu koju smo zamislili i za nju dobili zeleno svjetlo građana i Europske komisije već smo počeli provoditi na lokalnoj razini gdje je SDP na vlasti i povećali izdvajanja iz lokalnih proračuna za obrazovanje, a u nekim sredinama osigurali i besplatne vrtiće, tople obroke u školama i prijevoz za naše predškolarce i učenike kao i osigurali jednosmjensku nastavu. Kurikulum nastave još uvijek je nažalost u rukama centralne vlasti, međutim borit ćemo se svim dopuštenim sredstvima na nacionalnoj i EU razini za to da se kurikulum nastave može prilagoditi sukladno stvarnim željama i potrebama učenika i nastavnika u školama na lokalnoj i regionalnoj razini. Reforma obrazovnog sustava koja ne traje od izbora do izbora nego uvažava samo struku i provodi se neovisno o političkoj opciji koja je na vlasti jedini je pravi put za spas naših budućih generacija.

Što predlažete u svezi obrazovanja?

- Ono što predlažem su konkretne mjere za reformu cjelokupnog sustava obrazovanja kako bi pokazali da Hrvatska može bolje brinuti o svojim sadašnjim i budućim generacijama mladih ljudi. Prvi korak k tome je postavljanje srednjoškolskog obrazovanja, a ne samo osnovnoškolskog kao obveznog. Izlika da je to preskupo nije opravdana dok dajemo milijune za bolnice i obrazovne institucije koje se niti ne nalaze na području Hrvatske. Drugi korak je u strukovno obrazovanje vratiti „stari“ sustav dualnog obrazovanja, u kojem srednjoškolci, primjerice budući mesari, bravari ili frizeri jedno školsko polugodište slušaju teorijsku nastavu, a drugo provode na stručnoj praksi - to je jedini ispravan model strukovnog obrazovanja. Borit ću se za obrazovni sustav u kojem je nastava fleksibilna, a učenike se potiče na promišljanje, shvaćanje i istraživanje, ne samo pamćenje informacija. Za sustav u kojem je naglašena važnost ranog otkrivanja talenta, motivacije i sustavnog rada s darovitim učenicima, ali i sustav u kojem učenici kojima je svladavanje određenih gradiva i područja izazov dobivaju dodatnu pomoć u učenju. Dostupni vrtići, topli obroci u školama i prijevoz za naše predškolarce i učenike, kao i osiguranje jednosmjenske nastave garancija su rasta demografske politike i sprječavanja iseljavanja.

Pri kraju, zašto bi po vama građani trebali zaokružiti baš SDP-ovu listu br. 28, a ne neku drugu, koje su to razlike koje trebaju prevagnuti da se pogotovo neodlučni glasači odluče za SDP?

- Naša vizija Europe posvećena je primarno stvaranju radnih mjesta s plaćom kojom će svaki stanovnik EU imati dostojanstven život, ako imamo europske cijene moramo imati i europske plaće. Pritom temeljne vrijednosti socijalne Europe ne smiju doći u pitanje. Liberalan pogled na svijet mora biti prioritet kada su u pitanju ljudska prava, sloboda govora, zaštita manjina itd., ali nećemo dozvoliti da liberalan ekonomski pogled uđe u područje zdravstva, obrazovanja i prirodnih resursa poput vode i šuma.

Vjerujem da su građani siti više floskula poput onih Vaš glas je bitan, ovo su najbitniji izbori posebice kada se radi o EU izborima jer ih ne doživljavaju kao njima bliskim izborima. Međutim, kada pogledamo da li na život hrvatskih građana više utječu odluke donesene u Hrvatskom saboru ili one u Europskom parlamentu daleko veći broj odluka koje su donesene u Europskom parlamentu utječe na svakodnevni život građana. Sjetimo se samo odluke EU o ukidanju roaminga u telekomunikacijama pa sada svi bezbrižno pričamo na mobitel kada smo u inozemstvu bez straha od nabijanja impulsa.  Toliko odluka je još pred nama i zato  pozivam sve građane da izađu na izbore ovu nedjelju 26. svibnja 2019. godine i zaokruže onu listu i onog kandidata za koje smatraju da će ih ravnopravno, rame uz rame predstavljati u Europskom parlamentu.

Za sami kraj, vaša završna riječ u ovom intervjuu?

- Ponosna sam što sam na 10. na listi br. 28 SDP-a s dvoje najaktivnijih europarlamentaraca, Biljanom Borzanom koja se dokazala u području zaštite potrošača i ravnopravnosti spolova i Toninom Piculom koji je napravio veliki posao u području afirmacije hrvatskih otoka i priobalja i područja odnosa sa susjednim državama koje nisu članice Unije.

(Dorijan Vrkljan)

Facebook komentari