Romeo i Julija -  baletna premijera u rije?kom HNK

U PETAK U 19:30 SATI
Prva ovosezonska baletna premijera „Romeo i Julija“ Sergeja Sergejevi?a Prokofjeva, što je na programu HNK Ivana pl. Zajca u petak, 23. studenoga 2007. u 19.30 sati, nastavak je teme sezone vezane uz djelo Williama Shakespearea. Naime, jedan od najpoznatijih i najizvo?enijih baleta svjetskog repertoara, njegov je autor napisao prema Shakespearovom literarnom predlošku odnosno najpoznatijoj ljubavnoj pri?i na svijetu. Koreograf i redatelj predstave Staša Zurovac, koji nakon nekoliko vrlo uspješnih autorskih projekata, u Rijeci prvi put koreografira jedan klasi?ni naslov i prvi put u predstavi sudjeluje i kao plesa?, istaknuo je kako se prije svega bavio pitanjima bi li uop?e takva pri?a, možda u suštini ništa druk?ija od svih drugih tužnih ljubavnih pri?a, postala toliko poznata i eksploatirana,  da nije bila ispisana perom velikog majstora i da li  ljubav ipak, bez obzira na svu otu?enost današnjeg svijeta, još uvijek zauzima ekskluzivno mjesto na ljestvici umjetni?kih djela i naših života. Shakespeareova lirska tragedija o ?isto?i i snazi mladena?ke ljubavi suprotstavljenoj društvenim i politi?kim strastima jedna je od vje?nih, katarzi?nih tema, kojoj se i autori i publika s poštovanjem vra?aju. Barem u kazalištu. U svakodnevici klasnih, rasnih i nacionalnih sukoba neprestano se i beznadno ponavljaju varijacije na istu pri?u. S tog još neokaljana stajališta svakako je ljepše umrijeti iz ljubavi nego živjeti u svemu onome što zna?i neljubav. No, žrtve iz ljubavi su nešto u što je lijepo vjerovati, ali meni se ?ini da je istina ove pri?e puno jednostavnija, odnosno da je u suštini sve od samog po?etka  krivo, na krivom mjestu i u krivo vrijeme: „njihove“ obitelji se mrze, „njenog“ ro?aka ubija „on“, onaj koga najviše voli, „on“ se baca u smrt vjeruju?i da je „ona“ mrtva... ?ini mi se zanimljivim ovo djelo reinterpretirati upravo kroz demistifikaciju te ostvarene ili neostvarene ljubavi, na na?in da ga ogolim do kostura, režijski, scenografski i tematski, gledaju?i iz sadašnjeg kuta i vremena, isti?e Zurovac.
Koreograf i redatelj je Staša Zurovac, dirigentica Nada Matoševi?, scenograf Žorž Draušnik, kostimografkinja Katarina Radoševi? Gali?, oblikovatelj svjetla Deni Šesni?, autor video-materijala Marin Lukanovi?, a asistentica koreografa Olja Jovanovi? – Zurovac. U predstavi sudjeluju: Laura Popa / Cristina Lukanec / Sabina Voinea (Julija), Andrei Köteles / Leonid Antontsev (Romeo), Staša Zurovac (Tibaldo), Tomaš Danielis (Mercuzio), Roberto Pereira Barbosa Junior / Ashatbek Yusupzhanov (Paris), Alen Nezirevi? (Pater Lorenzo), Dmitri Andrej?uk, Valeri Rasskazov, Ashatbek Yusupzhanov (Capuletti), Leonid Antontsev, Vitali Klok (Montecchi), Svetlana Andrej?uk, Oxana Brandiboura, Antonija Družeta, Marina Grguri?, Kristina Kaplan, Irina Köteles, Cristina Lukanec, Deana Mar?i?, Danijela Menkinovski, Elena Pichler, Anna Ponomareva, Anka Popa, Laura Popa, Svetlana Rasskazova, Paula Rus, Tanja Tišma, Sabina Voinea (Djevojke), orkestar Opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca. Koncertni majstor je Romeo Drucker, a korepetitorica Baleta Ela Veselin. Predstava s jednom stankom traje oko sat i 45 minuta. (IP)