Rockwoolove plinske komore asociraju na crno razdoblje povijesti

OTVORENO PISMO-EKO UDRUGE UZVRA?AJU UDARAC
U redakciju RegionalExpress-a pristiglo je otvoreno pismo u kojemu ekološke udruge koje se protive radu Rockwoola reagiraju na optužbe iz ove kompanije. U nastavku tekst otvorenog pisma donosimo u cijelosti. (REX)
Ponukani ?lancima koji su proteklih dana izašli u medijima pod naslovom «Rockwool niti jednom tijekom pokusnog rada nije zagadio okoliš» i «Zatvaranje traži skupina gra?ana koja brine samo o svojim interesima» želimo reagirati vezano uz ?injenice koje su navedene u njima. Istina je da smo, kako nas nazivaju, «ozloje?eni», a naš osobni i politi?ki interes je o?uvanje našeg zdravlja, zdravlja naše djece i okoline u kojoj živimo. Ne vode nas nikakvi politi?ki interesi osim ako se politikom i politikantstvom može smatrati borba za vlastiti život i opstojnost u našim domovima.Vlasništvo nad 51 ha koje je Rockwool kupio za bijednih 947 285 eura ili 1,87 eura po metru kvadratnom ne daje ovoj multinacionalnoj kompaniji pravo da postane gospodar naših života i da nam odre?uje pravila življenja.Ostale pravne i fizi?ke osobe koje žive na podru?ju op?ine Pi?an, a me?u kojima smo i mi «nezadovoljnici» vlasnici smo preostalih 98.99% zemljišta u katastarskoj op?ini Pi?an, a budu?i da je rije? o problemu koji izravno zahva?a podru?ja više op?ina tada Rockwool-ov udio u vlasništvu još i manji.Ve?ina nas do dolaska Rockwool-a nije ni bila svjesna zna?enja rije?i ekologija, ali smo silom prilike bili prisiljeni na ubrzanu edukaciju. Me?u nama nema stru?njaka, ali u nedostatku istih koji su javno spremni poduprijeti naše tvrdnje, osje?amo potrebu cjelokupnu javnost i nadležna ministarstva upozoriti na goru?i problem u našem dvorištu.Svakodnevna «magla», smrad, peckanje o?iju, nosa, grla i metalni okus u ustima uvjerili su nas da s tvornicom, usprkos rezultatima službenih mjerenja emisija, nešto nije u redu, a indiferentni stav mjerodavnih institucija natjerao nas je da posumnjamo u njihovu vjerodostojnost.Sve što smo do tada slušali i ?itali o Rockwool-u palo je u vodu 17.9.2007. kada je prvog dana probne proizvodnje tvornica Rockwool  cjelokupno podru?je Luga zavila u crveni dim, a od tada to je postala njihova svakodnevna praksa.Najmodernija tehnologija gra?ena po principu «The best availabile technology» pokazala je sve svoje nedostatke koji ni do dana današnjeg nisu otklonjeni budu?i da i odgovorni u tvornici znaju da je to nemogu?e te je cjelokupni rad uprave tvornice fokusiran na obilazak ureda Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog ure?enja te lobiranje preko institucija EU.
Vrhunac Vaših akcija predstavljaju i najnoviji ?lanci objavljeni u medijima gdje o?ito nemate obraza potpisati se imenom i prezimenom, ve? se pojedinci skrivaju iza imena uprave Rockwool-a ili zaposlenika tvornice.Nikada nismo smatrali zaposlenike krivcima ve? smatramo da su i oni žrtve kao i mi, a u skoroj budu?nosti žrtve ?e biti pu?anstvo cjelokupne Istarske županije.
Mi, potpisnici ovog teksta, ljudi smo koji zastupaju «vlastite interese» ali i interese šire javnosti koja nas podupire u našim istupima.
Ekološke udruge nastale su kao znak protesta lokalnog stanovništva protiv ekološki neprihvatljivih objekata koje godinama Labinštini name?u needucirani politi?ari pretvaraju?i je u «Eldorado» prljave industrije, a kulminacija nezadovoljstva nastala je dolaskom Rockwool-a.
Tvrtka Rockwool, danska središnjica i podružnica Rockwool Adriatic od samog je po?etka široj javnosti prezentirala utjecaj svoje «?iste» proizvodnje na okoliš.
Svjetlosno zaga?enje je toliko da je Rockwool-ova tvornica vjerojatno vidljiva i iz svemira. Danima nismo mogli usnuti od silne buke koja se širila s «lokacije zahvata».
Plinska komora koja je popratni dekor Rockwool-ova proizvodnog procesa podsjetila je stanovništvo na po?etke industrijske revolucije ili plinske komore nekih crnih razdoblja ljudske povijesti.
Vrijeme je da padnu maske i da se cjelokupna javnost upozna s šokantnim ?injenicama koje se nalaze u studiji utjecaja na okoliš, dokumentu na ?ije se poštivanje neprestano pozivate. Problemati?nu studiju izradio je Ekoenerg iz Zagreba nakon što je Rockwool dopisom Ministarstvu zaštite okoliša uputio prijedlog grani?nih vrijednosti emisija amonijaka, formaldehida i fenola vezanih za proizvodni proces kamene vune.
Studija predvi?a mogu?nost ispuštanja plinova bez upotrebe filtera.
Štete po ljudsko zdravlje, materijalna dobra i usjeve iznositi ?e 5 074 602 eura na godinu. Ova šteta odnosi se samo na duši?ne, sumporne i uglji?ne okside i ?estice kamene vune, a studija ?ak nije uzela u obzir štete koje ?e prouzro?iti ostali polutanti uklju?uju?i halogenovodike i teške metale.
Dr. Jelavi?, autor studije, na tematskoj sjednici održanoj 28.2.2008. u Pi?nu najprije je negirao postojanje ovog podatka, a kasnije pritisnut dokazima iz studije priznao kako je 5 074 602 eura na godinu uobi?ajena popratna šteta uz ovakvu vrstu industrije, a nesretnici koji ovdje žive su ti koji to moraju trpjeti za dobrobit ostvarenja Rockwool-ova profita.
Doti?ni gospodin nije dao odgovor kakve ?e biti posljedice na ljudsko zdravlje, tko ?e lije?iti budu?e bolesnike te iz kojih ?e se izvora financirati nastale štete? Iz ove šutnje name?e se zaklju?ak da ?e financijski teret podnijeti «sretnici»  koji ovdje žive, prora?un Istarske županije i prora?un RH, a sve u duhu ja?anja dobrosusjedskih odnosa s Rockwool-om i eventualnog ulaska RH u EU.
Dobrosusjedski odnosi Rockwool-a s lokalnom zajednicom manifestiraju se kroz «konstruktivno» iznošenje informacija od strane za to pla?enih profesionalaca za odnose s javnoš?u, a lokalno stanovništvo je tu prisutno kao poželjni detalj za cjelokupnu sliku u javnosti. Predsjednik i tajnik Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju dr. Mohorovi? i dr. Giudici informirali su nas o štetnosti utjecaja polutanata na ljudsko zdravlje koji su prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kao i studije Ministarstva zdravstva u ameri?koj državi Teksas, a vezanoj uz dugogodišnji rad njihove tvornice kamene vune, uzro?nici kardiovaskularnih, respiratornih bolesti kao i najtežih oblika karcinoma. Budu?i da prema medicinskim statisti?kima podacima Istrani, a naro?ito stanovnici Labinštine, drže jedno od vode?ih mjesta po broju oboljelih od karcinoma pitanje je da li ?emo uskoro  zasjesti na neslavni tron.
Još uvijek javnost nije upoznata gdje ste zbrinuli otpad koji je nastao tijekom probne proizvodnje kao ni na?in i mjesto budu?eg zbrinjavanja 2000 tona otpadne kamene vune i nepoznate koli?ine šljake i prašine od koksa I. faze tvornice te 4000 tona otpadnog materijala kada u pogon krene II. faza. Poznato je samo da kompletnu teoriju zbrinjavanja temeljite na klju?noj rije?i «inertan» otpad, pretpostavci da ?e se odlagati na Kaštijun, pregovarati s postoje?im odlagalištima komunalnog otpada na podru?ju Istarske županije u Pazinu, Buzetu, Rovinju, Labinu, Puli, Umagu i Pore?u ili odlagati u boksitne jame.
Vrhunac svih nelogi?nosti predstavlja prezentacija najnovijih rezultata ispitivanja kvalitete zraka u okolici tvornice koji pokazuju poboljšanje kvalitete budu?i da je zrak prije dolaska Rockwool-a prema podacima mjerne stanice Sveta Katarina, a ?ije rezultate o?itava Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, imao drugu kvalitetu zbog pove?ane koncentracije sumpornog dioksida, duši?nog dioksida i prizemnog ozona.
U istom poglavlju studije obra?ena je i zaga?enost bukom prije i nakon po?etka rada tvornice te je dokazano da studija smanjila postoje?u buku. Sukladno dobivenim podacima prezentiranim od strane Rockwool-ovih stru?njaka (Stentoft, Vla?i? i dr. Jelavi?) mišljenja smo kako bi spomenutu tvornicu hitno trebalo dislocirati s postoje?e lokacije i premjestiti u Dansku kako bi i Danska uz pomo? Rockwool-a poboljšala kvalitetu okoliša.
Žalosno je da pojedinci iz op?inskog vije?a nisu pro?itali autorsko djelo zvano studija, a još je žalosnije kada to nisu u?inili stru?njaci iz komisije koji su je odobrili i omogu?ili dolazak Rockwool-a u naše krajeve. Da su to u?inili sigurni smo da danas ne bismo vodili rasprave vezane uz Rockwool, ve? bi uz pametnu strategiju razvoja ovog kraja, na lokaciji tvornice stajao objekt koji bi poštivao prirodne resurse ovog kraja.
Mjerodavne institucije kažnjavaju obi?nog gra?anina koji uredno izvršava svoje obaveze prema RH, dok rad tvornice bez koncesije za korištenje podzemnih voda prolazi nekažnjeno, a za svoj rad kapitalisti bivaju nagra?eni te dobivaju poticajne mjere, povlastice i osloba?a ih se pla?anja poreza na dulji vremenski period.
Lokacija tvornice nalazi se u slivu Raša-Boljun?ica na ?ijem je podru?ju prema dostupnim dokumentima na razini županije obavezna izrada Plana gospodarenja vodama, a do izrade istog ne mogu se graditi novi vodozahvati kako za javne vodoopskrbne sustave tako ni za tehnološke potrebe gospodarskih objekata. Podru?je op?ine Pi?an spada u vodonosno
podru?je prioritetnog zna?enja za koje je Zakonom i Programom prostornog ure?enja RH propisana izrada detaljnog plana gospodarenja vodama jer je to podru?je utvr?eno kao državna rezerva podzemnih voda.
Iš?itavaju?i slovo zakona, a slijede?i tok dosadašnjih doga?anja, ispada da je zakon kapitala ispred zakona RH.
Prekršajni sud u Labinu 15.02.2008. sukladno Zakonu o zaštiti okoliša potvrdio je Rockwool-ovu krivicu za ispuštanje dimnih plinova na krovu kupolne pe?i izrekavši nepravomo?nu kaznu  Rockwoolu u iznosu od 8 500 kn odnosno17 000 kn kazne, a odgovornoj osobi Bartosz Stentoftu simboli?nih 4 000 i 8 000 kn kazne, dok ?e se žalbe vezane uz odbacivanje prijave vezane uz zbrinjavanje 26 m3 procesne vode bez izvješ?a o fizikalnim i kemijskim svojstvima sukladno Zakonu o otpadu  te žalba na presudu rješavati na Visokom prekršajnom sudu.
Do sada smo svoje medijske istupe temeljili na ?injenicama s terena i iz studije utjecaja na okoliš pa želimo zamoliti predstavnike iz Rockwool-a da u javnost prestanu iznositi neutemeljene ?injenice, a županijsku i državnu vlast kao i mjerodavne institucije i ministarstva da kona?no po?nu provoditi zakone koje je donio Sabor RH.
I kratak osvrt na pismo zaposlenika objavljenog u medijima, odaslano lokalnim zajednicama
i potpisano od strane radnika Rockwool-a sa ukupno 95 potpisa.
Pitanje potpisnicima, kreatorima i ?itateljstvu, a sve gledano kroz brojke.
Što je skupina ozloje?enih?
Potpisna lista  sa navedenih 95 potpisa sa zadnjim i kona?nim brojem 95 ili potpisna lista s zadnjim, ali ne i kona?nim brojem 566 nezadovoljnika samo s podru?ja Op?ine Pi?an.
Gospodo potpisnici!
Molimo Vas da komentirate ove ?injenice i mišljenje objavite u medijima.
Ekološke udruge:
«Naša zemlja»; Matilda Ili?
«Ekop Istra – ogranak Pi?an; Kristina ?urovi?
«Pineta»; Patrik Juri?i?
Odbor za zaštitu okoliša Op?ine Pi?an; Anton Bažon