HRVATSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO «OSVIT»
Od dana nakon što se Društvo hrvatskih književnika (DHK) 2002. godine rascjepkalo na Hrvatsko društvo pisaca (HDP) s Velimirom Viskovi?em na ?elu „pobunjene grupe“ i onima koji su „ostali“ zadržavši ime Društvo hrvatskim književnika, kada su padale teške optužbe o klanovskim odnosima unutar tadašnjeg DHK-a, sukob poprimio politi?ke konotacije u kojemu su HDP-ovci percipirani kao liberalni i lijevi, a DHK-ovci kao konzervativni i desni, hrvatska književna scena nije doživjela bitne potrese – do mjeseca listopada 2007. godine. U Rijeci, na inicijativu pjesnika Valeria Orli?a, zajedno s književnikom Ernie Gigante Deškovi?em i pjesnikom Josipom Eugenom Šeta, okupilo se tridesetak ljudi od rije?i koji su, kao prije pet godina oni oko Viskovi?a, javno progovorili o nezadovoljstvu s DHK, u?malosti hrvatske književne scene, odnosima koje diktiraju interesne grupe i održali osniva?ku Skupštinu tre?eg hrvatskog književnog udruženja na nacionalnoj razini: Hrvatsko književno društvo OSVIT.
Povodom osnivanja društva koje je ve? izazvalo brojne polemike u književnik krugovima razgovarali smo s Valeriom Orli?em, ro?enim 1967. u Rijeci, autorom jedanaest knjiga, tako?er ?lanom DHK, Društva hrvatskih haiku pjesnika i prvim predsjednikom Hrvatskog književnog društva OSVIT i sa Ernie Gigante Deškovi?em, dopredsjednikom OSVIT-a, autorom više knjiga, dobitnikom nekoliko inozemnih nagrada i predstavnikom „novih književnih snaga“.
Regional: Na osniva?koj Skupštini mogli su se ?uti polemi?ni tonovi, tako je Josip Eugen Šeta ustvrdio da je DHK krenulo u pogrešnom pravcu tokom devedesetih godina kada je u njihovo ?lanstvo primano i ono „što se zove pjesnikom i književnikom, i ono što se tako nikako ne može nazvati“. Mogao se ste?i dojam da se OSVIT osniva zbog nezadovoljstva s DHK?
Orli?: OSVIT nije osnovan da oponira DHK i pogrešno ga je tako percipirati. No da ne postoji nezadovoljno sa stanjem na književnoj sceni i postoje?im književnim društvima, ne bi bilo potrebe ni za osnivanjem novog društva. DHK je samo zvu?niji razlog pa ga mediji draže prenose, a znaju i napuhnuti re?eno. Cjelokupno stanje na hrvatskoj književnoj sceni ne zadovoljava. Nije rije? samo o ve? klasi?nim pitanjima da je knjiga postala roba a „dobar pisac“ onaj koji stvara adekvatan tržišni proizvod, da zbog toga mnogima postaje važnija forma nego sadržaj, ve? i nepostojanje osnovnih književnih normi poput adekvatnog vrednovanja autora i njegova prezentiranja. O takvim stvarima bi se prvenstveno trebala brinuti književna društva, koja su nažalost na tom ispitu ve? suviše puta pala. Još je strašnije što su ta udruženja postala klanovske organizacije u kojima postoji uzak krug ljudi koji hvali sam sebe i predstavlja se kao književni vrh ove zemlje. Svi zatvaraju o?i pred tim o?iti stanjem.
Regional: Što pod tim to?no mislite?
Orli?: Uzak krug ljudi koristi društva za osobne interese, od onih ideološkog karaktera do financijskog. Treba naglasiti da u svim tim društvima ima ?estitih ljudi i oni su ve?ina, ali ipak postoje malene grupe koje sve drže u svojim rukama što nikada nije dobro.
Regional: Da li su Hrvatskoj potrebna tri književna društva?
Gigante Deškovi?: Ako se u zemlju od ?etiri i nešto malo milijuna ljudi stvori kriti?na masa u populaciji književnika koja smatra da je potrebno tre?e društvo književnika onda je to društvo zasigurno potrebno. To direktno zna?i da postoji rasprostranjen osje?aj nezadovoljstva s postoje?a dva društva. Zbog tog razloga mi smo uveli dosta novosti koja drugi nemaju. Jedna je odnos prema mladih autorima. Stvorili smo dvije vrste ?lanstva. Jedno su redovni ?lanovi koji moraju imati objavljene barem dvije knjige ili 30 radova sa ozbiljnom književnom recepcijom, što je uistinu minimum. No uveli smo i pridruženo ?lanstvo koje mogu ?initi osobe koje dosad nisu objavile ništa ili su objavile jednu knjigu. Tim osobama, a rije? je uglavnom o mladim potencijalima, mi želimo pružiti pomo?, a ne zatvarati im vrata pred nos kao što to ?ime svi ostali u ovoj zemlji. Tako?er smo uveli sistem da mandat u tijelima društva traje tri godine bez mogu?nosti ponovnog kandidiranja nakon dva mandata. Time želimo da što više ljudi cirkulira kroz tijela društva s ?ime se indirektno spre?ava stvaranje nekih nedodirljivih gazdi, kao što ih imaju ostala društva. Danas se javila potreba da postoje tri književna društva na državnoj razini. Ako se pojavi kriti?na masa i za osnivanjem ?etvrtog, o?ito ?e biti jasno da je ovom zemlji potrebno i ?etvrto književno društvo. No to ne zna?i da proces ne može biti i u suprotnom pravcu. Možda se stvori potreba da se društva po?nu ujedinjavat. Takva fluidnost nije ništa strašno jer kultura i književnost nisu privatna, ve? javna stvar i dobro je da podliježu promjenama. Mi želimo sura?ivati sa svim srodnim udrugama koje se zalažu za pisanu rije?, na posljetku ?lanstvo u OSVIT-u ne spre?ava da se bude ?lanom i DHK-a ili HDP-a. Dapa?e. Mi sva ostala književna društva smatramo partnerima. No to ne zna?i da ne možemo biti kriti?ni.
Regional: Koliko društvo ima ?lanova? Neki su rekli da ?e ono biti samo lokalnog karaktera.
Orli?: Ve? u prvih petnaestak dana društvu je pristupilo oko tridesetak osoba iz cijele Hrvatske, a stižu novi zahtjevi iz Zagreba, Pule, Zadra. Mislim da je ve? s tim podatkom svima jasno da pri?a o lokalnom karakteru društva pada u vodu.
Regional: Književna društva se uvijek guraju u neki politi?ki koš, tako se DHK percipira kao desno, HDP kao lijevo, a gdje ste vi?
Gigante Deškovi?: Nigdje. OSVIT nije politi?ka organizacija. Kao što samo ime Društvu hrvatskih književnika sugerira da se radi o (nacionalno) hrvatskim (!) književnicima što je nekakav tradicionalisti?ki koncept, a Hrvatski društvo pisaca da se radi o udruženju pisaca koji su gra?ani Republike Hrvatske što je nekakav liberalan koncept, tako i OSVIT ima jasno zna?enje. Novi i zdraviji pogled na književno stanje. Stoga mi jednostavno kao društvo nismo nigdje u toj politi?koj pri?i. Kao društvo bavimo se književnoš?u, a kao pojedinci se možemo baviti ?im god drugim želimo.
Regional: Kritika upu?ena DHK odnosi se i na pulski ogranak?
Orli?: Nisam detaljno upoznat sa situacijom u pulskom ogranku DHK, ali poznaju?i DHK rekao bih da je u DHK Pula situacija ista kao i u DHK Rijeka i u Zagrebu. ?lanovi DHK Pula najbolje to mogu same procijeniti.
Regional: Vi ste tako?er ?lan DHK.
Orli?: Da, i vjerujem da je to dodatan argument jer kao ?lan DHK-a imam obvezu ukazivati na nepravilnosti koje primje?ujem. Ve?ina ?lanova OSVIT-a su tako?er ?lanovi postoje?a dva društva. Možda je i to jedan od razloga zašto se digla tolika prašina oko našeg osnivanja.
Regional: Da li imate koje planove za Istru?
Gigante Deškovi?: Ve? imamo nekoliko ?lanova iz Istre i stiglo nam je nekoliko upita iz Pule. Nije sporno da ?e OSVIT nastojati biti prisutan i u Istri.
Regional: Koji su vaši ciljevi?
Gigante Deškovi?: Pored uobi?ajenih ciljeva za ovakvo društvo poput okupljanje književnih stvaratelja u svrhu promicanja njihovog književnog rada, objavljivanje djela i ?asopisa, populariziranje književnosti, zastupanje slobode književnog stvaralaštva i stru?na pomo? ?lanovima, mislim da je važan dio o?uvanje književne baštine ovoga kraja i promicanje mladih autora. To prvenstveno zna?i pružanje logistike svima našim ?lanovima, starijim i mla?im. Do kraja 2007. planiramo održati tri pjesni?ke ve?eri, pokrenut ?emo našu biblioteku „Književno pero“ i objaviti ?emo knjigu jedne mla?e autorice i raditi na pripremi novih knjiga koje bi trebale biti objavljene u prvoj polovici 2008. Tako?er ?emo nastojati dobiti financijska sredstva za naše aktivnosti od ministarstva, jedinica lokalne samouprave ali i drugih izvora poput europskih fondova i zaklada. Tada ?emo krenuti u izradu ?asopisa, organiziranje književnih druženja, gostovanja renomiranih autora i adekvatno prezentiranje književnih djela kroz književne ve?eri ali i tržište. To je jedan ambiciozan projekt, ali vrijedi pokušati.
Regional: Gdje vas zainteresirani mogu kontaktirati?
Orli?: Najjednostavnije je potražiti nas putem interneta. Imamo našu web stranicu na kojoj se za sada nalaze neki osnovni podatci, a uskoro ?e se ona obogatiti i s drugim materijalom. Naša su vrata otvorena i za mla?e i starije autore i pozivamo sve ljude od pisane rije?i da nas kontaktiraju.
Piše: Silvio Benussi
