O MUZILU, SACCORGIANI, HIDROBAZI...
Na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile udruga Zelena Istra ovaj je tjedan organizirala panel diskusiju na kojoj se raspravljalo o budućim projektima vezanih za realizaciju projekata Muzil, Hidrobaza i Saccorgiana. Pitanje ovih vrijednih lokacija u Puli se ponovno aktualizira pa je to bio povod za razgovor s pročelnikom Upravnog odjela za prostorno uređenje Grada Pule, Giordanom Škuflićem kako bismo doznali što Grad planira sa spomenutim lokacijama.

Gospodine Škufliću, i sami ste sudjelovali na panel diskusiji o realizaciji projekata Muzil, Hidrobaza i Saccorgiana. Tko zapravo odlučuje o budućoj namjeni ovih područja?

- Prije svega treba podsjetiti da su sve tri lokacije – Muzil, Hidrobaza i Saccorgiana, iako se naravno nalaze na području Pule, u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske. Drugim riječima, njima raspolaže i o načinu njihovog raspolaganja odlučuje država kao vlasnik ovih područja, a ne Grad Pula. Ono što smo kao Grad mogli učiniti, smo učinili, a to se prvenstveno odnosi na donošenje prostornih planova koji na tim područjima predviđaju buduće sadržaje. A o kakvom se panelu radilo, najbolje govori činjenica da su zbog tendencioznog pristupa organizatora raspravi i načinu na koji su pokušali ispolitizirati cijelu priču, tribinu napustili afirmirani i nezavisni ekonomski stručnjaci koji s takvim načinom i pristupom prema ovoj važnoj temi nisu željeli sudjelovati.

Koja je trenutno situacija s ovim lokacijama? U kojoj su fazi planirani projekti?

- U rujnu ove godine, Gradsko vijeće Grada Pule dalo je suglasnost na Prijedloge Sporazuma o utvrđivanju uvjeta, prava i obveza za realizaciju projekata Hidrobaza, Saccorgiana i Muzil. Nakon toga, na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj u Puli, donijeta je odluka o davanju suglasnosti na prijedlog navedenih sporazuma kojim Grad Pula prihvaća da nadležno Ministarstvo državne imovine provede postupak javnog poziva za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju predmetnih projekata. Time Grad Pula nije od države dobio spomenuta zemljišta u vlasništvo, kako se možda u dijelu javnosti percipira, već s obzirom na činjenicu da na ovim lokacijama ima manji udio vlasništva, Grad je prihvatio da Ministarstvo državne imovine za ove projekte provede postupak javnog poziva za dostavu obvezujućih ponuda za realizaciju tih projekta.

Mogu li se ti procesi malo ubrzati, nije li dovoljno vremena već izgubljeno?

- Slažem se u potpunosti i smatram da nemamo više što čekati. Grad se godinama već zalaže da se vrijedna imovina, bivši vojni kompleksi, čim prije stave u funkciju i otvore za javnost kako bi građani od nje imali koristi. Potrebno je zaustaviti daljnje propadanje jer država do sad nije našla model kojim bi svoje vrijedne resurse stavila u funkciju. No eto, stvari se, doduše polako, ali ipak mijenjaju i drago mi je da je ministar državne imovine Goran Marić pokazao interes da se ti procesi ubrzaju i vjerujem da će se njegovim angažmanom stvari početi brže rješavati za dobrobit naših sugrađana.

Dugo ste već godina pročelnik i imate preko 20 godina iskustva rada u prostornom planiranju. Kako Vi osobno kao rođeni Puležan gledate na sve te vrijedne nekretnine koje propadaju i koje kao da su ostale zamrznute u nekim bivšim vremenima?

- Znate, nije lako. S jedne strane ja u potpunosti razumijem naše građane koji mi često prilaze i pitaju zašto ne uredimo ovu ili onu zgradu koja je derutna, koja propada i slično. No znate, tu je temeljno pitanje – pitanje vlasništva jer ako Grad nije vlasnik, onda naprosto nije opravdano zajednička proračunska sredstva svih građana utrošiti u nešto što nije u vlasništvu Grada. Ono što je Gradsko to se održava i uvijek gledamo kako maksimalno iskoristiti resurse koje imamo, a od kojih će najviše koristi imati građani.

Za područje Muzila godinama se već lome koplja i suprotstavljaju različita mišljenja o načinu na koji taj vrijedan dio Pule trebalo iskoristiti. Stav Grada je tu jasan, no ima li prostora da se plan promjeni?

- Prostornim planovima uređenja područja Muzila, koje je Grad donio na temelju višegodišnjih studija i analiza, određuje se smjer i stvaraju pretpostavke za realizaciju namjene ovog prostora koji čini nešto više od 3% područja cijele Pule. Kako bi zapuštena površina koja trenutno ne služi nikome bila u funkciji građana Pule te razvoja cjelokupnog gospodarstva, nužan je konkretan plan koji predviđa sve buduće aktivnosti oko uređenja ovog dijela Pule. Bez plana neće se dogoditi ništa, a treba jasno reći da je tek 20 posto ukupnog prostora predviđen za gradnju.  Na otvorenom području Muzila predvidjeli smo javne sadržaje dostupne svima i nema nikakvog govora ili bojazni da će se taj dio grada zatvoriti, što manji dio javnosti, kojima očito nije stalo do razvoja Pule,  zlonamjerno upotrebljava kao argument protiv razvoja Muzila. Ako ćemo iskreno, Muzil je osim vojnicima i u prilikama prisege, svim ostalim civilima i građanima bio strogo zatvorena zona Pule, pa naravno da želimo da područje konačno bude otvoreno i to smo planovima i predvidjeli.

Je li zaista potrebna koncesija na 50 - 99 godina? Ne postoji li neki drugi način ili kraći rok koji bi se mogao primijeniti na ova područja?
 
- Način na koji se bilo koje područje daje na korištenje, određuje njegov vlasnik, a u slučaju Muzila vlasnik je država, a ne Grad Pula. Spomenuti je rok procijenjen kao minimalni rok povrata ulaganja, a u konkretnom slučaju riječ je o višemilijunskim ulaganjima. Želje potencijalnih investitora pritom nije moguće unaprijed znati. Primjerice, za Saccorgianu i Hidrobazu pomorsko dobro je van obuhvata sporazuma, dok na Muzilu nema plaža koje bi eventualno bile pogodne za korištenje pa je na tom području uključena koncesija i na pomorsko dobro.

Koju će korist imati lokalna zajednica od predloženih turističko-ugostiteljskih projekata?

- Od napuštenih vojnih i ostalih nekretnina u vlasništvu države, građani danas nemaju nikakvu korist. Osim što će revitalizacijom ovih područja konačno dobiti priliku koristiti ovaj, do sada zatvoreni dio grada, te sve njegove buduće sadržaje, stavljanje u funkciju područja Muzila, generirat će nove investicije i nova radna mjesta. Namjera je ponuditi one sadržaje koji će pozitivno utjecati na gospodarski razvoj i zapošljavanje naših građana. Mogli smo ne napraviti ništa i od Muzila predvidjeti veliku šumu ili livadu, no odakle bi u tom slučaju Grad namaknuo dodatnih 12 do 15 milijuna kuna godišnje samo za košnju i održavanje tih površina? Zar nije bolje imati otvoreni prostor s novim sadržajima koji će generirati prihod, a koji će onda dalje investirati u pulske škole, vrtiće, ceste, javnu rasvjetu…
Planirani koncept na Muzilu nudi upravo to - atraktivne, vrijedne i prije svega otvorene sadržaje kao što su muzej, kongresni centar, šetnica, galerije te brojne sportsko-rekreacijske sadržaje. Uzmite za primjer omiljeno okupljalište Puležana – Verudelu i kako se ona danas koristi. To je dobar primjer onoga što se želi na Muzilu ostvariti.

Što je sa Hidrobazom, odnosno Saccorgianom?

- Vaši će se čitatelji sigurno sjećati kako je ta plaža prije svega nekoliko godina izgledala. Budimo iskreni, tada se to i nije mogla zvati plaža nego jedna neuređena i rekao bih čak opasna zona za kupanje na vlastiti rizik. Danas je to jedna od atraktivnijih plaža na području Pule i već se treću godinu za redom uređuje i obogaćuje novim sadržajima. Što se pak samih planova tiče, rekao bih da je Hidrobaza najspremnija za početak realizacije jer već duže vrijeme imamo na snazi prostorno-plansku dokumentaciju uređenja Štinjan koji još detaljnije uređuje to područje, a svim ulaganjima koje smo proveli nekako se ta cjelina zaokružuje i obogaćuje sa svim sadržajima od kojih će koristi imati naši sugrađani i turisti. Planiranju zone Saccorgiana pristupilo se postepeno i to kroz izradu Generalnog urbanističkog plana 2008. godine kada je zapravo postavljen pravac razvoja, sada kao idući korak potrebno je izraditi urbanistički plan uređenja kroz koji će se onda dalje vidjeti konkretnije kako valorizirati ovo područje.   

Svjedoci smo da Pula ruši turističke rekorde i to je odlično, no ima li Pula uopće kapaciteta i infrastrukturu da izdrži rastuće trendove u turizmu?

- Grad je usvojio Strategiju razvoja turizma i definirao model mu koji je gradu potreban, a to je kvalitetan cjelogodišnji turizam. Zato planiramo projekte koji ne samo da uzimaju u obzir trenutnu situaciju, već i buduće potrebe grada. Primjer je cestogradnja gdje je u nekoliko zadnjih godina uloženo preko 150 milijuna kuna kako bi se smanjio pritisak i dodatno olakšalo prometovanje koje je posebno izraženo u ljetnim mjesecima. Bez investicija nema ni napretka, a uloga Grada je da strateški planira projekte od koji će koristi imati lokalno stanovništvo, ali i turisti koji u sve većoj mjeri prepoznaju Pulu kao atraktivnu turističku destinaciju.

(rex)