Ranosrednjovjekovna skulptura kao neverbalni povijesni dokument

Na Tribini Odsjeka za povijest u Dvorani Slavka Zlatića 25. studenog u 17:30 sati  prof. Ivan Matejčić držat će predavanje o "Ranosrednjovjekovna skulptura kao neverbalni povijesni dokument" . Predavač je umirovljeni konzervator, povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor.

Krajem 2017. i na samom početku 2018. godine  izašla su iz tiska prva tri sveska edicije Korpus ranosrednjovjekovne skulpture u Hrvatskoj. Radi se o važnom pothvatu jer u Hrvatskoj bilježimo veliku gustoću ovakvih nalaza, najveću nakon Italije. U dva sveska obrađeni su spomenici iz Istre - Novigrada i Banjola kraj Peroja. Kronološki obuhvat seže od 5. do 11. stoljeća, a opširno su predstavljeni lokaliteti s kojih skulptura potječe. Predstavljanje ove edicije prilika je za kratki osvrt na navedenu vrstu neverbalnih podataka s područja Istre gdje su izrazito bogato zastupljeni.

Značaj ranosrednjovjekovne skulpture nije samo u njezinoj likovnoj vrijednosti jer se iz njezine pojave i specifičnosti oblika mogu izvesti relevantni zaključci o kulturno-povijesnim prilikama u stoljećima za koja ne postoji obilje pisanih izvora. Ranosrednjovjekovna skulptura, naročito karakteristična podgrupa s pleternim "ornamentom", nije samo primjer likovne mode jednog vremena, već je njena rasprostranjenost redovito znak specifične vjersko-političke orijentacije ili pripadnosti. Primjerice, interpretacija pojave pleterne skulpture u opremi  nekadašnje novigradske katedrale doprinosi razumijevanju značajnih događaja iz posljednje trećine 8. stoljeća, povezanih s uspostavom franačke vlasti u Istri i osnivanjem nove biskupije s biskupom Mauricijem na čelu.

 

(REX)