Pula će osim ‘sunca i mora’, razvijati kulturni turizam i aktivni odmor

Pula će osim ‘sunca i mora’, razvijati kulturni turizam i aktivni odmor-64308

VIJEĆNICI RAZMATRALI STRATEGIJU RAZVOJA TURIZMA GRADA PULE 2016. DO 2020.
Vijećnici Gradskog vijeća Grada Pule sinoć su razmatrali Strategiju razvoja turizma Grada Pule. Riječ je o 250 stranica dokumenta koji bi trebao biti od strateške važnosti za Grad Pulu i odrediti razvoj turizma za idućih pet godina.
Kako je istaknula Vesna Sajić pročelnica Upravnog odjela za financije: 'Ovo je četvrti razvojni dokument. U izradi su pored Fakulteta i znanstvenog tima sudjelovali hotelijeri, privatni iznajmljivači i drugi zainteresirani građani'.
Strategiju je izrađivao Znanstveno istraživački tim Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, a sinoć je Strategiju vijećnicima i novinarima predstavila doc. dr.sc. Tea Golja, voditeljica tima.

Kako je istaknula, Strategija je u sukladnosti s Master planom turizma za Istru, kao i sa nacionalnom strategijom razvoja turizma. U izradi su odbačeni isključivo ekonomski učinci, u obzir je uzet održivi razvoj turizma, te su definirane strateške odrednice razvoja turizma, u swot analizi su analizirane prednosti, nedostaci, prilike i prijetnje, te su određeni ciljevi razvoja pulskog turizma.

Statistički, Pula čini 9% dolazaka i 7% noćenja u Istri, u strukturi gostiju prevladavaju mlađi parovi, a primarno su to gosti s njemačkog, talijanskog, hrvatskog, austrijskog i slovenskog emitivnog tržišta. Svi oni bilježe kontinuirani rast, kako u Puli, tako i na razini države. Pula nije izuzetak kad je o sezonalnosti riječ, te srpanj i kolovoz ostvaruju gotovo 60% ukupnih noćenja.
Na području Pule djeluje 13% poduzeća i 15% obrta u turizmu, odnosno 221 obrtnik, te kroz obrte, više od 2.000 direktno zaposlenih u turizmu.

SWOT analiza: Snage, slabosti, prilike i prijetnje
U SWOT analizi, snage su blizina emitivnih tržišta, dobra prometna povezanost, povoljna klima, razvedena obala, bogata kulturna baština, prirodni resursi, kvalitetan okoliš, blizina raznovrsne ponude i postojanje Sveučilišta u Puli.

Neke od slabosti su: loša željeznička i brodska povezanost, sezonalnost, prevladavanje smještajnih kapaciteta s tri zvjezdice, nedovoljno događanja izvan sezone, loša ugostiteljska ponuda u centru grada, vizualno zagađenje urbanog središta, 'ne mediteranska kultura življenja', nedovoljno zabave za mlade tijekom sezone, neiskorišten potencijal pulske luke, nepovoljan parking, nepovoljna mikroinfrastruktura poput biciklističkih staza, šetnica, plaža i slične slabosti.

Prilike za Pulu su svakako novi turistički trendovi kao što su putovanja vezana za specifične interese, kulturni turizam, kreiranje destinacijskog proizvoda, niskotarifni letovi, porast kraćih putovanja, iskorištavanje bivših vojnih kompleksa, oživljavanje starogradske jezgre, uređenje i tematizacija plaža, rebranding grada, financiranje turističkih projekata iz EU fondova, obogaćivanje ugostiteljske ponude, razvoj difuznih hotela i slično.

Od prijetnji se izdvaja konkurencija, kako mediteranskih destinacija, tako i unutar Hrvatske, između Istre i Dalmacije, tu je i gubitak identiteta grada, kulturna baština prepuštena prirodi, manjak inicijative za umrežavanje nositelja ponude, neiskorištene mogućnosti EU fondova i upitnost privlačenja novih zrakoplovnih linija.

Pula do 2020. godine vodeća kulturna destinacija na Mediteranu
Prema Strategiji, Pula bi do 2020 godine trebala postati vodeća destinacija na Mediteranu koja bi pružala turizam zasnovan na bogatom kulturnom nasljeđu, kao i do sada 'sunce i more', ali i mnoštvo aktivnosti za one željne aktivnog odmora.
Ciljevi su povećati konkurentnost i međunarodnu prepoznatljivost, ali i noćenja u pred i posezoni, povećanje popunjenosti kapaciteta s 23 na 30%, povećanje turističke potrošnje za 33%, uvođenje dodatnih sadržaja i uređenje starogradske jezgre.

Operativne strategije su:
1.    Razvoj turist ponude – unaprjeđenje smještajne ponude, turistifikacija, unaprjeđenje ugostiteljske i druge turističke ponude, te razvoj kulturnog turizma, osim sunca i mora
2.    Razvoj infrastrukture – kroz uređenje i tematizaciju plaža, uređenje pulske rive, terminala za pomorski i putnički promet, pjašačke i biciklističke staze, te turističke signalizacije
3.    Razvoj ljudskih potencijala – razvoj željenih kompetencija, osnivanje Centra izvrsnosti u turizmu, turistički inkubator, te razvoj stručnjaka kroz domaće start up-ove
4.    Sigurnost destinacije – kao što su zaštita imovine i sigurnost u turističkoj sezoni
5.    Investicijska strategija – kompletne investicije – privatne i javne.

Marketinška strategija vezana uz oblike online oglašavanja
Marketinšku strategiju je predstavila dr.sc. Iva Slivar koja je istaknula da Pula izlazi iz faze stagnacije, te je trenutno u fazi pomlađivanja. Od marketinških strategija naglasak je na online oglašavanju i adwordsima, blogerima, ali i tematskim sadržajima oplemenjenim story tellerima s visokim emotivnim nabojem.
Slivar je nabrojila nekoliko konkretnih marketinških paketa koji bi u Pulu mogli privući više mladih ljudi. Primjer je geo catching – u Njemačkoj popularna igra u potrage za blagom, te je istaknula važnost inovativnog načina prezentacije – primjer panoramskog pogleda putem smartphone-a, kao i uvođenje suvremenih načina plaćanja i nužnost redizajna postojećih turističkih stranica.

Što o Strategiji razvoja turizma Pule misle vijećnici?
Nakon izlaganja, svoje su mišljenje o Strategiji dali i pojedini vijećnici, tako je Zrinko Kajfeš istaknuo da Strategija govori koliko je turizam u Puli zapostavljen, te kako se nada da ona neće ostati mrtvo slovo na papiru.

Radenko Ognjenović se osvrnuo na odlične turističke rezultate iz 1989 kojima i sada težimo, dok su vijećnice Gordana Peteršić, Bruna Jovanović i vijećnik Ardemio Zimolo istaknuli potrebu demilitarizacije u svrhu realizacije kulturnog turizma u Puli, kao i potrebu više zabave za mlade.

Gordana Ferenčić je ukazala na potrebu razvoja eko turizma i otvaranja eko hotela koji u svijetu bilježe sve veći porast.

Strategiju su pohvalili i iz SDP-a, Vesna Radolović i Ivan Lasić koji su pak istaknuli kako vjeruju da će Strategija doista doprinijeti razvoju turizma.

Zaključno, voditeljica projekta Tea Golja, potvrdila je kako su sve opaske, od militariziranih objekata, zabavnih sadržaja, do eko turizma, detaljno razrađeni u Strategiji, te kako Pula zasigurno ulazi u drugu eru razvoja turističke destinacije. Finalna verzija Strategije biti će službeno objavljena u siječnju 2016. godine.

Zamjenik ministra Daglas Koraca pohvalio glazbene festivale, Visualiu i Svjetleće divove
Predstavljanju Strategije prisustvovali su i Daglas Koraca zamjenik ministra turizma i pomoćnik ministra turizma Ivan Glušac.
'Pula je kao bitna destinacija u hrvatskom turizmu pokazala izuzetne stope rasta, ima bogatu resornu osnovu i bogatu kulturnu i prirodnu baštinu. Učinili ste veliki iskorak u dodatnoj ponudi, glazbeni festivali dižu konkurentnost i prepoznatljivost, kao i Visualia, te Svjetleći divovi koji su svijetu poslali sliku Pule. Šansa je stavljanje bivših vojnih objekata u funkciju, imamo informaciju da su se za Muzil javili ozbiljni investitori. Dostava interesa traje još 20-ak dana', rekao je Koraca ustvrdivši kako je Strategija u skladu s onom na nacionanoj razini.

Miletić najavio uređenje starogradske jezgre, hortikulturalno uređenje i veću čistoću grada
Završnu riječ dao je gradonačelnik Boris Miletić koji je ukazao na velike infrastrukturne projekte koji su temelj za svaki drugi, u ovom slučaju turistički razvoj. Tu je pročistač fekalnih voda, zamjena dotrajale mreže plina, suzbijanje ljetnih gužvi u prometu i izgradnja Centra za gospodarenje otpadom.

Nabrojio je značajne manifestacije koje ga obilježavaju ili su se tek nedavno dogodile pulskom turizmu. To su Pula film festival, veliki koncerti i glazbeni festivali, Ice fever – hokej na ledu, Ironman, te Svjetleći divovi. Najavio je da će se u Puli u skoro vrijeme poboljšati uređenje grada, starogradske jezgre, ali i kompletno hortikulturalno uređenje, te čistoća grada.

'Cilj našeg turizma je da govorimo o turističkoj godini, a ne o turističkoj sezoni', rekao je Miletić.

(Piše: Doris Floričić/Foto: Marko Zubonja)