Ma kakva promjena klime?!

Piše: prof. dr. Ranko Bon
Promjena klime hara svijetom. Klimatskih rekorda je svakom godinom sve više, a skeptika što se sustavnih promjena ti?e sve manje. Požari i poplave su svuda oko nas. I sve bliže. Skoro da nema zemlje koja nije poharana. Koliko god da je Istra do sada pošte?ena od onog najgoreg, što ne možemo re?i i za susjednu Dalmaciju, samo je pitanje do kada ?e tako biti. A u me?uvremenu naš župan i županijski organi ne ?ine ništa. Apsolutno ništa! Koliko god da ?e oni jednog dana biti odgovorni za svoju nebrigu, važno je ?im prije ih potaknuti na akciju. Jer žrtve nebrige se nikada ne?e mo?i vratiti.
U prirodi postoji slu?aj, ali postoje i sustavne promjene. U posljednje se vrijeme radi o sustavnim promjenama u svjetskoj klimi. Sve je o?itije da te promjene mogu biti i dosta brze.  Do sada je znanost ve? puno rekla o tim promjenama. Što se privrede ti?e, osiguravaju?a društva su otišla najdalje u pra?enju znanstvenih rezultata. Njihove police se sve više prilago?avaju novim uvjetima. Pored toga, osiguravaju?a društva sve ?eš?e nude strateške savjete o tome što se može u?initi da se rizik od novih klimatskih uvjeta ?im vise smanji. Što je na tom planu u?inila naša županija? Kako se osigurala od najgoreg?
Do sada, županijski organi nisu u?inili ništa. Osigurali se nisu nikako. Cvjetanje mora i pomor ribe se tretiraju kao izuzetni slu?ajevi u kojima ima smisla pla?ati jednokratne odštete. Isto važi i za veliku sušu ili pak tu?u. Ukoliko i u Istri do?e do velikih požara, i oni ?e biti tretirani kao ?isti slu?ajevi. No sustavne se promjene ne mogu na takav na?in obvladati. Sustavne promjene zahtijevaju sustavne strategije, te ustanove koje su u stanju takve strategije provoditi na sustavni na?in. Bez državnih organa ovdje ne može biti ozbiljnih rezultata. Ovdje je potrebna i me?unarodna suradnja, budu?i da se radi o velikim troškovima ustanovljavanja pojedinih ustanova, te njihovog dugoro?nog održavanja.
Pred našim se poluotokom u kontekstu globalnog zagrijavanja prije svega postavlja pitanje pitke vode. Naravno, neki dijelovi Istre su podložniji suši od drugih, ali pitanje vode je prisutno svuda. Ovo je od posebne važnosti na kraškom tlu, gdje podtalni tokovi i rezervoari zahtijevaju posebnu pažnju. Preko medija smo ve? ?uli da postoje indikacije da kvaliteta vode na poluotoku pada. Kakve su posljedice takvih promjena? Kako se mogu usmjeravati? Koji su razvojni kapaciteti razli?itih dijelova Istre? Što se može u?initi da se ekonomskim mjerama potrošnja vode u?ini dugoro?no održivom?
Na ove sam teme pisao prije nekoliko mjeseci ([url=http://regionalexpress.hr/index.php?/site/more/promjena_klime_u_istri_neugodna_istina_drugog_reda/]http://regionalexpress.hr/index.php?/site/more/promjena_klime_u_istri_neugodna_istina_drugog_reda/[/url]),
ali do sada u našim medijima nisam naišao na bilo kakav suvisli odgovor na sve ono što stoji pred našim županom i drugim vode?im ljudima naše županije. Još uvijek vlada potpuni tajac, kao da promjena klime na hara svijetom. Kao da je Istra na nekom drugom planetu. Naši se vode?i ljudi ponašaju kao da se nas sve to što se u svijetu doga?a uop?e ne ti?e. Kao što sam ve? rekao, oni ?e biti odgovorni za svoju nepažnju, ali što ?e biti s njihovim žrtvama kada i ako se nešto dogodi i na našem brižnom poluotoku?
Prof. dr. Ranko Bon
Predsjednik
Motovun - eko grad
Centar za odrzivi razvoj