MZOPU o buri oko svog novog Pravilnika

PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADNIM ELEKTRI?NIM I ELEKTRONI?KIM URE?AJIMA I OPREMOM
U javnim se medijima posljednjih dana otvara polemika u vezi s Pravilnikom o gospodarenju otpadnim elektri?nim i elektroni?kim ure?ajima i opremom sli?na  onoj koja se vodila o skupljanju ambalaže i ambalažnog otpada. Stoga iznosimo nekoliko osnovnih ?injenica i obrazloženja o novom sustavu odvojenog sakupljanja otpadnih elektri?nih i elektroni?kih ure?aja i opreme. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure?enja i graditeljstva donijelo je Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektri?nim i elektroni?kim ure?ajima i opremom 13. srpnja 2007., i on je u potpunosti uskla?en s EU direktivama. Pravilnikom se propisuju obveze i odgovornost proizvo?a?a elektri?ne i elektroni?ke opreme i ure?aja, na?in obilježavanja, na?in gospodarenja elektri?nim i elektroni?kim otpadom, na?in sakupljanja, naknade itd.
Elektri?ni i elektroni?ki otpad ide u red koli?inski najbrže rastu?eg otpada, a ?ine ga ku?anski aparati (TV, radioaparati, video, hladnjaci…), ra?unala, telefoni, mobiteli, kazetofoni, itd. Najve?i broj ovog otpada je opasni otpad zbog komponenti koje sadrži.
Na temelju pravilnika uspostavlja se sustav odvojenog skupljanja elektri?nog i elektroni?kog otpada radi njegove oporabe i zbrinjavanja. Naknada koju pla?aju tvrtke koje elektri?nu i elektroni?ku opremu i ure?aje stavljaju na tržište iznosi 2,25 kuna po kilogramu. Iz tih se sredstava 1,25  kuna pla?a sakuplja?ima za svaki kilogram sakupljenog otpada, a obra?iva?ima 0,75 kuna po kilogramu obra?enog otpada, što zna?i da se sva sakupljena sredstva ulažu u gospodarenje otpadom. Zemlje ?lanice Europske unije imaju razli?ite sustave a hrvatski sustav, suprotno tvrdnjama iznesenim u javnosti nije najskuplji. Osnovna razlika izme?u  našeg i modela nekih zemalja EU je u postupku sakupljanja koje naš model poti?e. Naš model gra?anima omogu?ava da telefonom nazovu ovlaštenog sakuplja?a koji dolazi u ku?u i besplatno preuzima aparat kojeg se gra?anin želi riješiti, ako je teži od 30 kg. Na taj ?e se na?in skupiti ve?e koli?ine otpada. Ministarstvo je raspisalo javni natje?aj za dodjelu koncesija za sakupljanje i oporabu otpada a kompletan sustav trebao bi biti uspostavljen do 1. listopada 2007.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje nastaje 30.000 do 45.000 tona ovog otpada, odnosno 6,67–10,11 kg po stanovniku, te da njegove koli?ine rastu oko 10 % godišnje. Samo u 2003. prodano je više od 100.000 ra?unala koja, nakon tri do ?etiri godine, postaju otpad. Kroz sustav koji se trenutno u Hrvatskoj gradi taj otpad ne?e biti ekološki problem i ugrožavati okoliš i zdravlje ljudi. (IP)