NAPUSTIO NAS JE NESUĐENI PRVI ČOVJEK OKO MJESECA
Kozmonaut Alexei Arkhipovich Leonov rođen je 30.05.1934. u Listvyanka, Sibir. Poživio je osamdeset i pet godina a nakon duže bolesti umro je 11.10.2019. u Moskvi. Pogreb karizmatičnog kozmonauta bit će 15.10.2019.
Kozmonaut, general-major, vojni pilot, pisac i umjetnik a nadasve Čovjek dva je puta letio u svemir gdje je ukupno proveo sedam dana i trideset dvije minute. Njegov prvi let bio je s kolegom Pavelom Belyayevom u svemirskom brodu Vostok-2 (18./19.ožujka 1965.). Sudbina je htjela da upravo Leonov bude prvi čovjek u otvorenom svemiru. Prvi koji je izašao iz svemirskog broda u kozmonautskom odijelu i tijekom dvanaest minuta i devet sekundi slobodno lebdio iznad Zemlje. Ta ga je odiseja zamalo stajala života, njegovo se odijelo u svemiru napuhalo i samo je njegova prisebnost i pravovremena reakcija (otvaranje ventila odijela za što u kontroli leta nisu ni znali) spasila od pogibelji.
Da se povijest Sovjetskog svemirskog programa odigrala kako je bilo planirano Leonov bi u svemirskom brodu Soyuz 7k-L1 obletio oko Mjeseca prije američke trojke u Apollo 8. Sljedeći takav scenario povijesnog raspleta utrke na Mjesec upravo bi Leonove stope bile stope prvog čovjeka na Mjesecu kamo bi sletio u svemirskom brodu LOK/N1, no to je pripalo Oldrinu i Armstrongu u Apollo 11 misiji. Nije bio bolje sreće ni kao prvi astronaut u prvoj svemirskoj postaji oko Zemlje. Zbog bolesti kolege (Valery Kubasov) njegova je misija kao zapovjednika Soyuza 11 a time i Salyut-1 otkazana.
Ipak, njegov drugi, ujedno i posljednji, let u svemir bio je pravi, kozmopolitski. U jeku hladnog rata između SAD i SSSR zapovijedao je svemirskim brodom Sojuz 19ASTP koji se u Zemljinoj orbiti spojio s Apollom (nenumerirana misija, poneki izvori koriste oznaku Apollo 18 koju se ne smije zamijeniti za otkazanu misiju iste numeracije ka Mjesecu) u programu zajedničkog leta Apollo-Soyuz. Nakon ove misije nalazio se na poziciji šefa svih sovjetskih astronauta a ujedno bio i direktor Yuri Gagarin kozmonautskog trening centra.
Leonov je za života prijateljevao s velikim brojem sovjetskih, američkih i astronauta drugih zemalja ali i pisaca, popularizatora znanosti i tehnike, biznismenima (i sam je bio u bankarskim vodama), političarima.. Inicijator je udruženja kozmonauta, astronauta, taikonauta iz cijelog svijeta koje broji preko četiri stotine članova (Association of Space Explorers, 1985.). Nosilac je brojnih odlikovanja, nagrada i priznanja (dvostruki heroj SSSRa, dva ordena Lenjin, dobitnik državne nagrade SSSRa..), dopisni član Ruske akademije umjetnosti. Pisao je knjige, crtao slike, sudjelovao u mnogobrojnim društvenim i tehničkim projektima. Po njemu je u A.C. Clarkeovoj Odiseja 2010 nazvan i svemirski brod (Kozmonaut Alexei Leonov). Za vrijeme dok su Amerikanci spremali let Apolla 11 preživio je atentat (usmjeren zapravo na Leonida Brežnjeva) kada je u vozilo kojime se kretao na paradi zajedno sa još troje kozmonauta dezerter Sovjetske armije ispalio četrnaest hitaca pri čemu je ubijen vozač vozila. Preživio je i doživio i s neskrivenom radošću bio podrška drugim astronautima ma s koje strane svijeta dolazili u njihovim misijama. Poštovan i cijenjen za života Leonov je ostavio duboki trag istinskog čovjeka-kozmopolite iza sebe. Njegovo ime nosi krater na Mjesecu, asteroid 9533, a njegov znamen zapravo je ostavština cijelom Čovječanstvu da ustrajemo na putu ka zvijezdama i pri tome budemo – Ljudi. Jednom, kad prođu eoni vremena i na nebu nekog novog habitabilnog planeta negdje u našoj galaktici zasja neko novo Sunce možda će taj prizor promatrati naši daleki potomci iz velikog svemirskog broda na čijoj će oplati ponosno stajati „Kozmonaut Alexei Arkhipovich Leonov“. Počivaj u miru kozmonaute Leonov.
(Rex/Marino Tumpić)
