PREMA METEOROLOZIMA, LJETO TRAJE OD 1. LIPNJA DO 31. KOLOVOZA
Posljednjeg dana kolovoza završava ljeto prema meteorološkoj podjeli godišnjih doba. Njihovi početci i završetci razlikuju se od „uobičajne“, astronomske, podjele godišnjih doba. Astronomska godišnja doba se još mogu nazivati i kalendarska godišnja doba jer se izmjenjuju tijekom jedne kalendarske godine. To su redom: proljeće, ljeto, jesen i zima. 

Tako prema meteorolozima proljeće traje od 1. ožujka do 31. svibnja, ljeto od 1. lipnja do 31. kolovoza, jesen od 1. rujna do 30. studenog a zima od 1. prosinca do 28. (29.) veljače. Ovakva podjela godišnjih doba nije učinjena poradi nekih posebnih meteoroloških razloga već zbog praktičnih razloga jednostavnije, preglednije, obrade i analize podataka.

Unazad nekoliko dana noći i jutra su postala osjetno hladnijima, večernji sumrak dolazi ranije, kišne oborine omogućile su biljkama, životinjama i ljudima predah od ljetnih vrućina. Najtoplije razdoblje godine pomalo je iza nas. Ukoliko vam se ovakva podjela godišnjih doba više dopada proslavite danas zadnji dan ljeta. Pravi obožavatelji „sunca i mora“ zasigurno će ljeto produžiti najmanje do 22. rujna kada ono završava prema astronomskim parametrima koji su utemeljeni na događanjima nebeske mehanike.

Osim meteorološke i astronomske postoji i klimatološka podjela godišnjih doba. Ona potencira zimu i ljeto kao primarna te proljeće i jesen kao sekundarna (prijelazna, kratka) godišnja doba.

(rex/Marino Tumpić)