Predsjednici uprava građevinskih tvrtki o problemima u graditeljstvu

Predsjednici uprava građevinskih tvrtki o problemima u graditeljstvu-97979

HRVATSKE GRAĐEVINSKE TVRTKE SAMO PODIZVOĐAČI U INFRASTRUKTURNIM PROJEKTIMA VRIJEDNIM 20 MILIJARDI KUNA ?
Investicije u u graditeljstvu i izazovi s kojima se ovaj sektor suočava posljednjih godina, bilesu glavna tema okruglog stola „Trendovi u građevinarstvu“, održanog u sklopu 14. Dana Komore inženjera građevinarstva u Opatiji.  Nakon kriznih godina, u kojima je građevinski sektor patio od nedostatka investicija, danas je jedan od glavnih problema u ovom sektoru nedostatak radne snage, posebno kvalificiranihradnika, istaknuo je na okruglom stolu Mirko Habijanec iz Hrvatske udruge poslodavaca i  ujedno predsjednik uprave Radnika Križevci. Habijanec je posebno naglasio i nedovoljno sređenu zakonsku regulativu. Drugi sudionik okruglog stola iz redova izvođača, bio je Domagoj Kamenski iz najveće hrvatske građevinske tvrtke Kamgrad, fokusirane na visokogradnju. Naglasio je kako su oni na vrijeme shvatili da im je nužno izaći na nova tržišta, te su ostvarili uspješne projekte u Srbiji, Njemačkoj i Švedskoj.  Ključ uspjeha vidi u izvrsnoj organizaciji i pravovremenom planiranju, pogotovo projekata koje se rade u turizmu jer se radi o iznimno radno intenzivnim projektima.
Tomislav Poljuh, direktor Sektora investicijskih projekata u Valamar Rivijeri, jasno je ukazao da bez obzira na visoke investicije u turizmu, nije realno očekivati da će samo turizam pokrenuti graditeljstvo.
„Ključni problem u građenju u turizmu je sezonalnost, jer će izvođenje radova uvijek biti ograničeno samo na 7-8 mjeseci godišnje. Upravo zbog kratkih rokova i čestih promjena su turistički projekti projekti višeg rizika. Valamar kao investitor ima dovoljno kvalitetnih hrvatskih partnera na tržištu te smo kao tvrtka maksimalno orijentirani na angažiranje domaće građevinske operative“, rekao je Kamenski.Na okruglom stolu otvorilo se i pitanje mogućnosti sudjelovanja hrvatskih izvođača na različitim projektima javne nabave financiranim sredstvima Europske unije.

Igor Radić, iz Ministarstva mora prometa i infrastrukture, istaknuo je da u ovoj godini očekuju projekte u prometnoj infrastrukturi vrijedne 20 milijardi kuna, od čega su 15 milijardi sredstva Europske unije. Izvođači su primijetili da očekuju da  uvjete natječaja neće moći ispuniti niti jedna hrvatska građevinska tvrtka pa će one biti prisiljene raditi kao podizvođači, a takav status im ne omogućava stjecanje referenci za buduće natječaje. Predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Nina Dražin Lovrec, upozorila je i na ono možda najvažnije:
„Nedostaju nam projekti dugoročno održivih infrastrukturnih zahvata kao i drugih zahvata od javnog interesa, koji bi bili pripremljeni do razine za ishođenje lokacijskih dozvola. Projekti koji bi se mogli odmah ponuditi investitorima ili pak s kojima bi se moglo natjecati za fondove Europske unije, dobiti povoljne kredite međunarodnih razvojnih banaka ili raspisati natječaj za koncesiju.“

Potom je usljedio okrugli stol „Izazovi kod izvođenja radova“ na kojem je sudjelovalo pet predsjednika uprava najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki: Mirko Habijanec (Radnik Križevci), Domagoj Kamenski (Kamgrad), Zlatko Sirovec (Tehnika), Zoran Škorić (Osijek Kotekst) i Sven Muller (Strabag) i odvjetnik Mićo Ljubenko. Habijanec je u uvodnom dijelu kazao kako je nužno da građevinarstvo s cjelokupnim sektorom od 6.500 inženjera i 70. 000 zaposlenih u toj grani uđe u strategiju razvoja Republike Hrvatske, kao jedna od razvojnih grana.
„Mi nemamo strategiju razvoja države i unutar nje planske odrednice koliko prihoda građevinarstvo treba ostvariti. Mi smatramo da se radi o iznosu od 40-ak milijardi prihoda godišnje. Također, plaće trebaju znatnije porasti svima i to će ujedno zaustaviti nove odljeve ljudi . Nadalje, strukovno školstvo je jako zapušteno i ne daje nam kadrove koje trebamo u građevinarstvu“, rekao je Habijanec. Za građevinare su veliki problemi nastali tijekom recesijskih godina, no primjer dobre predstečajne nagodbe iznio je Zoran Škorić iz Osijek Koteksa. Kazao je kako je ta tvrtka napravila kvalitetno restrukturiranje te očekuje do kraja
ove godine završetak predstečajne nagodbe. Sudionici su se složili da se kod uvoza radne snage radi o tome da dobar dio stranih radnika koji dođu u Hrvatsku uopće nije kvalificiran za poslove koje bi trebali raditi, što stvara dodatne troškove poslodavcima. Odvjetnik Mićo Ljubenko naglasio je pak kako su predstečajni postupci u građevinskom sektoru broj jedan po financijskom volumenu trgovačkih sporova, odnosno da su najzastupljeniji upravo oni iz
građevinskog sektora, kako na arbitraži tako i na trgovačkim sudovima.
Oba okrugla stola održala su se u sklopu 14. Dana inženjera građevinarstva, koje Komora inženjera građevinarstva organizira u Opatiji.