Predavanje mr.sc. Olgice Spevec na OET-u

NUŽNA JE VEĆA EFIKASNOST DRŽAVNE UPRAVE
Dana 15. siječnja 2010. godine mr.sc. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i članica Radne skupine za pregovore o stjecanju članstva RH u EU održala je gostujuće predavanje na temu "Hrvatsko gospodarstvo u perspektivi skorog članstva u EU s osobitim naglaskom na brodogradnju i industriju". U svom je izlaganju istakla nužnost suočavanja države, regionalnih i lokalnih razina vlasti kao i poduzetnika s promjenama kao i nužnost veće efikasnosti državne uprave (od središnje do lokalne razine). Republika Hrvatska se, zbog svojih odnosa s EU (kroz potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU 2001.godine, sudjelovanja u pregovorima o punopravnom članstvu u EU) već nalazi u «virtualnom» članstvu EU budući da se promjene u zakonodavstvu i načinu rada državne uprave događaju već duži niz godina. Pokazani su odabrani gospodarski pokazatelji EU i Republike Hrvatske te je istaknuta prednost ogromnog tržišnog potencijala EU (190 puta većeg od hrvatskog) za hrvatsku proizvodnju i izvoz. Ulaskom u EU Hrvatska će postati dio unutarnjeg tržišta EU, te su posebno istaknuti utjecaji članstva na trgovinsku politiku (prestanak važenja trgovinskih sporazuma koje je Hrvatska potpisala sa zemljama CEFTA-e), politiku konkurencije, kontrolu državnih potpora i industrijsku politiku. U dijelu o politici zaštite tržišnog natjecanja mr.sc. Spevec je naglasila aspekte provođenje kontrole ponašanja poduzeća (sprečavanje štetnih udruživanja, dogovori o cijenama) i države (veličina i struktura državnih potpora), te omogućavanje poduzetnicima jednako ponašanje i jednake mogućnosti na tržištu.
Industrijska politika EU suočena je s preseljenjem tradicionalnih grana industrije u zemlje s nižim cijenama rada te se usmjerava na razvoj grana prerađivačke industrije koje se temelje na novim tehnologijama. Principi na kojima se temelji jesu: predvidivosti, jasnoće i koherentnosti (3C- certainity, clearness, coherence) pri čemu institucionalni i regulatorni sustavi moraju biti u skladu s potrebama poduzetnika. U posljednjem dijelu svog predavanja, mr.sc. Olgica Spevec analizirala je industrijsku politiku Hrvatske tijekom razdoblja tranzicije. Istakla je nedovoljno aktivnu uloge države tijekom 1990-ih godina. Iako se od 2001. godine razvija sustav poduzetničke infrastrukture i uvodi nekoliko drugih mjera horizontalne industrijske politike, razina sektorskih državnih potpora u Hrvatskoj (željeznice, brodogradnja, HRT pretplata) je i nadalje izrazito visoka. Brojne horizontalne mjere, koje su temelj industrijske politike EU, se ne primjenjuju u mjeri u kojoj je to gospodarstvu potrebno.
Nedovoljna učinkovitost hrvatske brodogradnje, unatoč visokim sektorskim potporama koje nisu u skladu s industrijskom politikom EU, uvjetuju pokretanje procesa njena prestukturiranja. U tijeku je priprema drugog kruga privatizacije hrvatskih brodogradilišta. Budući da se provodi u trenutku velikog smanjenja narudžbi brodova u svijetu, upitno je može li se u ovom trenutku pronaći ozbiljne zainteresirane kupce.  (www.efpu.hr)