Poreč u akciji Kolektivna sadnja drveća

Poreč u akciji Kolektivna sadnja drveća-101018

U TRI DANA POSADITI ĆE SE NEKOLIKO STOTINA STABALA
I Poreč se pridružuje nacionalnoj akciji Kolektivna sadnja drveća, najavili su na jučerašnjoj konferenciji za novinare gradonačelnik Poreča Loris Peršurić i pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav Marino Poropat. Putem Facebooka, otvaranjem grupe 'Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj 25., 26. i 27.10.2019.' pokrenuta je hvalevrijedna akcija kojoj se u samo nekoliko dana pridružilo 15-ak tisuća osoba, a taj je broj sada i mnogo veći te se akciji uz pojedince pridružio i veliki broj gradova.

– Kod nas je priča krenula tako što se Gradu i meni javila naša sugrađanka Daniela Božić pismom namjere za tu akciju, kojoj smo se odmah priključili. Svake godine u Poreču imamo redovne aktivnosti održavanja i obogaćivanja zelenog fonda u proljetnom i jesenskom periodu, a ova će akcija biti prilika za dodatno oplemenjivanje gradskih oaza i jačanje svijesti o potrebi za očuvanjem i zaštitom prirode. Bitno nam je voditi računa o zelenim površinama i to je nešto po čemu je Poreč poznat, pogotovo jer su neka stabla nastradala u nevremenu ili su zbog dotrajalosti ili praktičnih razloga bilo potrebno ukloniti. No, za svako srušeno stablo posađeno je više novih. - rekao je gradonačelnik i dodao da Grad kroz prostorni i generalni urbanistički plan vodi računa o uravnoteženosti zelenih i građevinskih površina te da  samo na javnim površinama, bez privatnih i ostalih parcela, ima više od 40 posto zelenila.

Pročelnik je pojasnio kako je akcija Kolektivna sadnja drveća u Poreču podijeljena u dva dijela: prvi dio počinje već ove subote, kada sa sadnjom drveća počinju mjesni odbori. Naime, predstavnici Odjela za komunalni sustav s predstavnicima mjesnih odbora obišli su njihova područja i predložili vrstu stabala i mirolokacije za sadnju, poput mjesta na kojima su stabla nedavno stradala zbog nevremena, te dječjih ili polivalentnih igrališta. Od stablašica će prvenstveno biti zastupljene domaće kulture, poput lovora, ladonje, borova, hrasta crnike, kestena, smokava i badema, a neki su se mjesni odbori odlučili i za manje poznate vrste poput katalpe, ljutića i platane.

(REX)