Sveu?ilište Jurja Dobrile u Puli i Leykam international organiziraju u srijedu u 16 sati predstavljanje knjige Slaveni vojvode Ivana, autora Maurizia Levaka. Knjigu ?e u razgovoru s autorom  predstaviti prof.dr.sc. Miroslav Bertoša ..."/>

Pogled u istarsku povijest

U SRIJEDU U 12 SATI PREDSTAVLJANJE KNJIGE "SLAVENI VOJVODE IVANA"
Sveu?ilište Jurja Dobrile u Puli i Leykam international organiziraju u srijedu u 16 sati predstavljanje knjige Slaveni vojvode Ivana, autora Maurizia Levaka. Knjigu ?e u razgovoru s autorom  predstaviti prof.dr.sc. Miroslav Bertoša  i  prof. dr. sc. Neven Budak. Promocija ?e se održati u sve?anoj dvorani Tone Peruška Odjela za humanisti?ke znanosti, I. M. Ronjgova 1 u Puli u srijedu to?no u 12 sati. Posjetitelji ?e knjigu mo?i kupiti uz prigodan popust. U nastavku pro?itajte kratak opis djela.(REX) 

Isprava s Rižanskog sabora, skupa koji je održan oko 804. godine negdje u okolici Kopra, najpoznatiji je izvor za prou?avanje istarskog ranosrednjovjekovlja. Izuzetno je bogat podacima za politi?ku, gospodarsku i pravnu povijest poluotoka, a ne govori samo o odnosima za frana?ke vladavine, u doba kada je nastao, nego i o razdoblju prethodne, bizantske uprave. Na tom su sudskom ro?ištu istarski posjednici iznijeli niz optužaba na ra?un frana?kog vojvode Ivana, me?u kojima i da je gradskim op?inama i Crkvi oduzeo nenaseljene i neobra?ene zemlje te na njih naselio Slavene. Ova je studija pokušaj sagledavanja svih aspekata vojvodine kolonizacije, od njezinih motiva i ciljeva do pitanja kada ju je i kako Ivan proveo, odakle je koloniste doveo i što je s njima bilo nakon Rižanskog sabora. Autor je pomnom raš?lambom relevantnih mjesta u tekstu isprave s Rižanskog sabora dokazao kako nema osnova za pretpostavku o izvanistarskom podrijetlu koloniziranih Slavena, dok je usporedba s drugim poznatim slu?ajevima preseljavanja manjih i ve?ih skupina u rubnim pokrajinama frana?ke države dovela do saznanja kako se je istarska kolonizacija po svojim zna?ajkama od njih bitno razlikovala. Iz toga proizlazi da se je radilo o unutaristarskoj organiziranoj migraciji stanovništva koja je bila dijelom vojvodine politike slabljenja mo?i starog istarskog posjedni?kog sloja te ja?anja vlastitog položaja. Uz svoje gospodarske razloge, napu?ivanje nenaseljenih zemljišta i privo?enje obradi zapuštenih zemalja imalo je tako i politi?ke poticaje. Vojvoda Ivan je zato na Rižanskom saboru popustio u svim pitanjima osim u povratu spornih zemalja, što zna?i i da su Slaveni, ustrojeni u vlastite op?ine, ostali na koloniziranom podru?ju.