UNATOČ NEGATIVNIM REZULTATIMA, DIGITALIZACIJA JE TEMELJ REFORME ŠKOLSTVA
Kada ste zadnji puta navili budilicu prije spavanja, na papirnatom kalendaru pratili rođendane najmilijih ili čak kalendarski pratili plodne dane?
Pojavom pametnih telefona počeli smo se oslanjati na njih, i svoje svakodnevne zadatke prepustili u ruke tehnologiji. Oslanjanjem na naše pametne telefone ,oni nam „oduzimaju“ pamet i dovode do simptoma koji su slični jednoj od najstrašnijih bolesti današnjice – demenciji. Dok naši prsti prebiru po ekranu, luče se dopamin i endorfin što djeluje na mozak kao i droga. Za djecu ne postoji uzbudljivije i primamljivije područje nego li ono na ekranu mobitela. Ta činjenica je znanstveno potkrijepljena jer mozak privlače stvari koje se brzo mijenjaju i gdje se u kratkom vremenu može skupiti veliki broj informacija.

Retrospektivno gledano, cjeloživotna količina obrađenih informacija prosječnog čovjeka u 15. stoljeću jednaka je dnevnoj količini obrađenih informacija prosječnog školarca. Istraživanjem Sveučilišta Harvard utvrđeno je da duboki dijelovi mozga kod ispitanih tinejdžera atrofični odnosno da su smanjeni. Ti dijelovi se zovu bazalne ganglije koje primaju sve informacije , obrađuju ih i prosljeđuju dalje. Rezultati ukazuju kako su doživotno smanjene kognitivne sposobnosti. Pretjerano oslanjanje na tehnologiju dovelo je do toga da djeca u školama ne mogu sjediti, pisati, čitati te nemaju koncentraciju. Učenjem s ekrana djeca uče površnije te se informacije kraće zadržavaju u memoriji. Unatoč negativnim posljedicama na obrazovanje djece, digitalizacija je kod nas temelj reforme školstva.  

(REX)