"JEDAN OD NAJTRANSPARENTNIJIH GRADOVA U HRVATSKOJ", REDOVITO KRŠI PROPISE O TRANSPARENTNOSTI
Udruga Zelena Istra uputila je otvoreno pismo pulskoj gradskoj vlasti, a pismo u cjelosti prenosimo:

''Predstavnici pulske gradske uprave često se hvale titulom najtransparentnijeg grada u Hrvatskoj. Djela razotkrivaju istinu koja stoji iza olakih samohvala.

Tema upravljanja pomorskim dobrom u Puli od prošle je godine pod lupom javnosti i to zbog 20-godišnje koncesije za ski-lift kao i planova davanja koncesija na pomorskom dobru. Planovi davanja koncesija na pomorskom dobru godinama su usvajani bez provedenog obaveznog javnog savjetovanja, a isto se dogodilo i s odlukom o davanju dugogodišnje koncesije za ski-lift.

Grad Pula, bez obzira na sva upozorenja o kršenju propisa, nastavlja s onemogućavanjem sudjelovanja javnosti u donošenju odluka.

Tako je prema članku 5. Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru, Grad dužan usvojiti "godišnji plan  upravljanja pomorskim dobrom za svaku godinu i dostaviti ... najkasnije do 1. prosinca tekuće godine".

Na internetu smo pronašli planove upravljanja pomorskim dobrom nekih JLS-ova u Istri za 2019., ali ne i onaj Grada Pule, premda je rok za njegovo donošenje istekao krajem prošle godine. U prilogu dostavljamo, kao primjer, Plan upravljanja pomorskim dobrom Općine Medulin koji je, sukladno zakonu, usvojen krajem prošle godine. Ako se elementi tog medulinskog plana uporede s planovima upravljanja pomorskim dobrom Grada Pule iz nekoliko prethodnih godina, može se zaključiti kako se iz informacija koje u svojim planovima daje Grad Pula ne može utvrditi mnogo: ne objašnjava se kako je utvrđen ukupan iznos rashoda za održavanje pomorskog dobra, tj. koliko se po pojedinim stavkama planira utrošiti,niti se navode cijene za planirana koncesijska odobrenja i koncesije. U prilogu dostavljamo oba plana radi usporedbe. Šturi podaci omogućavaju jednostavnije prikrivanje i manipuliranje.

No, za javni je interes najpogubnije što Grad Pula prilikom usvajanja ovih akata redovito krši čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama jer ne omogućava javna savjetovanja u trajanju od minimalno 30 dana. Plan upravljanja pomorskim dobrom za 2019. bit će usvojen sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci, a rok će produžiti obaveza provođenja e-savjetovanja od 30 dana. Ni za jedan do sada usvojeni Plan upravljanja pomorskim dobrom Grada Pule nije provedeno savjetovanje s javnošću. Drugi gradovi znaju za tu svoju obvezu. U prilogu dostavljamo jedan primjer savjetovanja s javnošću o Nacrtu Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Istre i to Grada Poreča, koje je u tijeku i traje do 18. ožujka.

Osim toga, zakon nalaže JLRS-ovima i objavljivanje godišnjih planova savjetovanja s javnošću, a u Planu savjetovanja s javnošću Grada Pule za 2019. nema savjetovanja o četiri koncesije na pomorsko dobro (plaže Ambrela, Ferijalni, Saccorgiana i nautička luka Bunarina), koje su planirane u 2019., niti savjetovanja o Planu upravljanja pomorskim dobrom (savjetovanje je već trebalo biti provedeno u 2018.).

Pozivamo Grad Pulu da svoje djelovanje uskladi sa zakonom i omogući građanima izjašnjavanje o svim općim aktima i drugim dokumentima koje usvaja Gradsko vijeće. Zahtijevamo i da javnosti objasne zašto građanima uskraćuju njihova zakonska prava, da se utvrdi odgovornost i primjerene sankcije.

Grad Pula nije jedini koji na opisani način krši propise, pa koristimo priliku da i ostale gradove i općine u Istri pozovemo da transparentnost svog rada osiguraju i putem zakonom propisanog savjetovanja s javnošću prilikom donošenja općih akata i drugih dokumenata. Jedna od temeljnih uloga mjesne samouprave je upravo uključivanje građana i zainteresirane javnosti u procese donošenja odluka. Smisao savjetovanja je i postizanje zakonitog djelovanja jedinica lokalne samouprave odnosno kontrola građana.

Prava razina demokratičnosti i otvorenosti neke JLRS očituje se u mjeri responzivnosti na želje i interese građana izražene putem javnih savjetovanja. Pulska gradska vlast ne mari za mišljenje građana, što se dogodilo i prilikom savjetovanja o planu davanja koncesija; kada su se građani Pule izjasnili protiv takve odluke, Gradsko vijeće je usvojilo plan "ne trepnuvši na okom" na sve primjedbe. Zbiljska otvorenost očituje se i u mjeri u kojoj se koriste drugi instrumenti kojima bi se moglo osigurati da javni interes bude okosnica donošenja odluka - među njima su npr. formiranje posebnih savjetodavnih tijela u kojima sudjeluje zainteresirana javnost ili sudjelovanje stručne nezavisne ili zainteresirane javnosti u nadzornim odborima javnih poduzeća, za što postoje primjeri dobre prakse u Europi. Postoje i drugi mehanizmi, ali mi smo, nažalost, u fazi u kojoj se najprije moramo izboriti za poštivanje minimalnih zakonom predviđenih alata uključivanja javnosti u odlučivanje.

Za Zelenu Istru, Dušica Radojčić''

(rex)