OD 27.11 DO 20.12.2020.
U petak, 27. studenog u 14 sati u galeriji HDLU-a Istre u Zagrebačkoj 4 otvorena je skupna izložba u sklopu tematskog projekta "Spoznavanje stanja: tijek i mijena". Na otvorenju govorili su predstavnik HDLU-a IStre Milan Marin i kustos projekta Eugen Borkovsky. Izlaže 25 autora, članova HDLU-a Istre, ali i ostalih HDLU-ova s područja RH.

Spoznaja stanja: tijek i mijena
kustos projekta: Eugen Borkovsky

Mijena je stanje/Stanje je trenutak tijeka/Mijenja(j)mo stanje/…
Propitivanje vrijednosnih kriterija i proklamirane povijesti u suvremenoj umjetnosti reflektira se nepoštivanjem uobičajenih pristupa, tehnologija i plasmana artističkog predmeta. Odnos između autora, svijeta umjetnosti i publike pod utjecajem je novih spoznaja. Pojam kasni postmodernizam pokušava obuhvatiti novi način doživljavanja svijeta. Iako je postmodernizam rastezljiv termin, on pokriva vrijeme i situaciju u kojoj živimo - odbacuje privilegirani položaj mainstream pravaca i usmjerava pažnju na mnogostrukost iskaza. Očit je prezir prema jednoobraznosti i usmjerenosti na urbane centre moći. Umjesto isključivo estetskog, poštuje se instinktivno i lokalno. Naglasak je na igri, a ne na pravilu.

Opažaj svijeta oko nas odražava se na nas putem, samo, pet osjetila: vid, sluh, dodir, okus i njuh. No stanovnici Plavog planeta još nisu osvijestili činjenicu da se mijena događa i na/sa stvarima koje iz naše perspektive ne uočavamo. Tek u suvremenosti postajemo svjesni kako se svakim pokretom, svakom, pa i najmanjom, promjenom, nešto novo događa u univerzumu: pridodaje se djelić nove realnosti. Načelo neodređenosti, kvantna teorija, teorija relativnosti, fraktali, bozoni i strune otvorili su nove vizure percepcije. Princip promjenjivosti: konstantna mijena i neprekidni tijek uviđa se spoznajom da ne možemo točno odrediti položaj i vrijeme događanja, već možemo tek naznačiti tendencije odigravanja. U suprotnosti s mehaničkim pogledom na svijet, svaki djelić nas i svijeta oko nas pokazuje se na novi način: kao interaktivna univerzumska pojava.  

Suvremenost je obilježena pojavom mnogih planetarnih problema, nesklada, apsurdnosti. Znanstveni napredak ne pobuđuje optimizam. Uviđamo da je uvjetovan profiterstvom. Već odavno svjedoci smo agresivne eksploatacije i uništavanja Afrike, podmukle borbe za prevlast nad naftnim resursima Bliskog istoka, pokušaja novog rasporeda interesa novim oblicima prikrivenog kolonijalizma. Presporo se širi ekološka osviještenost. Svjedoci smo nelogičnosti u medijima, ekonomijama, kulturi, a eskalacija apsurdnosti povezana je sa zdravljem. Umjesto da se terminološki proklamira suradnja, sklad s prirodom, koji nose zdrav život, liječničke akcije opisuju se pojmom borbe. Sve je više zabrana, tzv. demokratskih (iako neustavnih) odricanja. Dio nas, nažalost još premali, raspoznaje da su napuci/naredbe najčešće u korist neke povlaštene grupe. Naoko pozitivna ideja globalizacije pretvorila se u interesne, političke proklamacije, a sada i prisile. Ne možemo preskočiti događanja kojima smo okruženi: cenzura osobnog mišljenja, politički pritisci na grupe i pojedince, nametanje GMO prehrane, forsiranje rigidnih religijskih dogmi, prisilno nošenje maski, zabrane komunikacija, putovanja, maltretiranje djece i sl. Ako bar malo zagrebemo u neovisne medije koji još nisu uništeni, shvatit ćemo da mainstream glasila djeluju unisono, ali ne u korist običnog stanovnika planeta. Veseli da već zapažamo znatni neposluh - kao reakciju na uzurpacije sloboda od strane vladajuće (financijske) elite. U službenim medijima ne nalazimo realne informacije o protestima na ulicama gradova diljem svijeta.

Kapital je posegnuo i za životima onih koji su ga poštovali, stanovnika zapadnih demokracija. Također i tzv. mladih demokracija, koje su postale područja bjesomučne eksploatacije. Pohlepa je previdjela da kapitalizam time odsijeca vlastitu stabilnost. Mnoštvo ljudi dovedeno je na rub egzistencije, a upornom i bezobzirnom eksploatacijom bit će ih sve više. Divljanje profiterstva ne staje. Ne slušaju se apeli o tome da rješenje nije u ubijanju ili bacanju na koljena prosječnog čovjeka, već u preraspodijeli dobiti. Neuspjeh projekta stvaranja mirnog svijeta, širenje krvavih, prikrivenih interesnih i vjersko-etničkih sukoba izaziva indignaciju i reakciju umjetnika.
 
Stalni tijek i kontinuirana mijena, kao pojmovi spoznaje, tematski su okvir likovnog projekta. Izložba selektiranih radova predstavlja djela koja propituju temu u nekom od slojeva interpretacije. Prema prispjelim radovima gradio se projekt. U konačnici se dogodilo da je izložba radova projekta usađena u sadašnjost, oslanjajući se na vizualne komentare trenutka ili svjedočenja kontemplacijskih, osobnih doživljaja. Promatraču je ponuđena spoznaja kako subjekt koji nije u tijelo i um zarobljena supstanca, već proces postojanja, uz stalne promjene odnosa energija različitih tvari i okolnosti. Usud se zamjenjuje sudioništvom. Ovime klasičan pojam božanskog zauzima energija: njen tijek i mijena. Istrošeni Bog je nestao. Svi smo mi, zajedno s univerzumom, dio tijeka, pokretači, ali ujedno i sudionici mijena.

(REX)