PUTEVI GASTRONOMIJE
Piše: Doris Cerin Otočan
U današnje se vrijeme promovira na velika vrata zdrav način življenja i nadasve zdrava prehrana koja se vezuje uz organsku poljoprivredu ne koristeći mineralna gnojiva, pesticide ili insekticide. Naglasak je na tome da se u zemlji zadrže svi živi mikroorganizmi koji stvaraju hranu biljkama te se na taj način proizvode biljke koje su mnogo otpornije na boleti i štetočine.
Udruga IEP – Istarski eko proizvodi jedinstvena je na istarskom poluotoku po predznaku članstva i aktera koji se isključivo bave eko proizvodnjom. Od maslinovog ulja, vina, meda, žitarica, mlijeka, sira, skute, voća i povrća, do smokvenjaka i marmelada zaboravljenih okusa. Zastupljene su i stare sorte primjerice istarski krumpir. Veliki entuzijasta, proizvođač i pokretač „eko-kotača“, Nenad Kuftić, koji je ujedno i predsjednik Udruge IEP, veli kako su najveći proizvođači organske hrane u Istri tri obitelji sa zapadne obale redom Medulin, obitelj Martinović sa kozjim sirom, skutom i mlijekom te povrćem, zatim Rovinj, obitelj Janušić sa raznovrsnom paletom i najudaljeniji Umag gdje obitelj Turnšek proizvodi maslinovo ulje, vino, žitarice, kravlje mlijeko, a posjeduje i velika polja jagoda.
Sajmovi su temelj promocije i marketinga, veli Kuftić, a jesen je prepuna takvih događanja u čitavoj Hrvatskoj. Jedinstveni sajam organske proizvodnje održava se u mjesecu listopadu u Zagrebu, gradu koji i u sklopu Eko-etno sajma predstavlja eko proizvođače na zasebnoj eko tržnici. Zamisao je to i predjednika Udruge IEP „da se na pulskoj tržnici napravi zaseban kutak za eko tržnicu koja bi mogla ponuditi eko proizvode Istre, ali i Hrvatske“, nastavlja Kuftić u neobaveznom razgovoru. Svakako ponuda stvara i potrošače, ali živimo u vremenu kada su takvi proizvodi traženi i valorizirani, stoga će takva inicijativa zasigurno imati pozitivan završetak i Pulu obogatiti za dodatni sadržaj na zelenoj tržnici.
Kako navodi Kuftić, sade se sve vrste povrća koje se koriste u tradicionalnoj kuhinji, ali se ide i na sadnju egzotičnog povrća kao primjerice čičoke (jeruzalemska artičoka), raznih tikvi, stevije (biljka koja zamjenjuje šećer), daikon (japanska repa) ili voća kao što je kivano (sorta između krastavca i kivija). Interesantan je podatak da su sve vrste repa „čistači organizma“, a u organskoj poljoprivredi „čistači zemlje“. Od tradicionalnih sorti najčešće se upotrebljava starinski krumpir i smokve od kojih se dobivaju posebni smokvenjaci i marmelade te tradicionalne sorte mušmula za bezbroj gastronomskih kombinacija.

Recept tjedna: Bocconcini palamide u tamnoj čokoladi i crnom vinu na krevetu od pirea čičoke
Recept: Bocconcini palamide u tamnoj čokoladi i crnom vinu na krevetu od pirea čičoke. Sastojci za 6 osoba: 1.600 kg palamide, 0.100 kg tamne čokolade 80%, cabernet souvignon 0.200 l, čičoka 0.600 kg, šipak 0.100 kg, crni papar u zrnu, krupna sol i maslinovo ulje po želji, med bagrema 0.100 kg.  Priprema: palamidu isfiletirati i narezati na zalogajčiće. Očistiti čičoke i skuhati ih u posoljenoj vodi, zatim izmiksati i dodati sol, papar i maslinovo ulje i pire' je gotov. U tavu za ribu stavimo maslinovo ulje, vino, čokoladu i med te dodamo narezanu palamidu, posolimo i popaprimo. Na kraju očistimo šipak i kompozicijski slažemo pjat: pire' čičoke-palamida sa šugom-dekoriramo šipkom i maslinovim uljem sorte rossignola. Poslužujemo uz čašu cabernet souvignona i zapečene kriške domaćeg kruha. (REX)