VOJA BRAJOVIĆ RECITIRAO MATE BALOTU NA TEČNOM ISTARSKOM DIJALEKTU
U utorak 28. listopada odana je posljednja počast glumici Mariji Crnobori, rođenoj Banjolki, divi nekadašnjeg jugoslavenskog kazališta i filma, koja je preminula 21. listopada u 97. godini života. Od Marije Crnobori su se na komemorativnom skupu u Beogradu u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, njezinoj matičnoj kazališnoj kući, uz brojne kolege glumce oprostili i Zamjenica Župana Istarske županije Giuseppina Rajko, izaslanstvo općine Medulin koje su činili načelnik Goran Buić, Zamjenica predsjednika općinskog vijeća Divna Radolović Rosanda i predstavnik uprave komunalne tvrtke Med Eko Servis d.o.o. Enco Crnobori.
Uz njih, iz Istre su Mariji Crnobori posljednju počast došli odati i Vladimir Kapuralin, predsjednik Socijalističke radničke partije Hrvatske, Elmo Cvek, predstavnik kulturnog vijeća grada Pule i direktor izdavačke kuće C.A.S.H., te folklorno društvo „Mate Balota“ iz Raklja, čije su se roženice nakon komemoracije odsvirale istarske note u predvorju pozorišta. Zamjenica župana Istarske županije zahvalila se Mariji Crnobori ispred naroda iz njezine rodne Istre, te najavila da je Istra neće zasigurno zaboraviti i ono što je činila za Čakavski sabor i njegovanje Istarske tradicije i običaja. Načelnik Općine Medulin Goran Buić govorio je da je imao čast i privilegiju poznavati Mariju i čuti kako u 96. godini recitira „Kozu“ od Mate Balote. Zahvalio se Mariji u ime svih Banjolaca, Vinkuranaca i ostalih mještana Općine Medulin. Izjavio je kako u Banjolama postoji Zavičajna galerija „Crnobori“, gdje će i pokojna Marija zasigurno naći svoje mjesto. Uz čitanje stihova Mate Balote „Moja mater“ oprostio se od Marije Crnobori.
O Mariji Crnobori, njezinoj glumi i životu nadahnuto i emocionalno su govorili glumci Branko Cvejić, Branka Veselinović, Branka Petrić, redatelji Gorčin Stojanović i Predrag Bajčetić, njezini prijatelji i štovatelji te dužnosnici JDP-a u kojem je bila od osnivanja 1947. godine. Za Mariju Crnobori, koju su njezini kolege nazvali najvećim tumačem tragičnih ženskih likova na prostorima bivše Jugoslavije, ravnateljica JDP-a Tamara Vučković rekla je da spada među ljude koji su "gradili profil tog kazališta" igrajući velike uloge iz najznačajnijih djela s velikim redateljima, pa čak i kad se povukla sa scene bila je neodvojivi dio JDP-a, posebno u godinama obnove nakon što je devedesetih godina veliki dio JDP stradao u požaru, kada je
Marija svakodnevno, zimi i ljeti, pratila rad na njegovoj rekonstrukciji. Vučković je istaknula da je Marija Crnobori svojim talentom i brigom za kazalište ostavila obvezu budućim generacijama glumaca.
Predsjednik Udruge dramskih umjetnika Srbije (UDUS) glumac Voja Brajović Mariju Crnobori nazvao je "caricom, čuvaricom, čuvarkućom" kazališta i najavio potporu UDUS-a ideji da se plato ispred JDP-a nazove imenom Marija Crnobori. Od Marije se oprostio uz recitaciju pjesme Mate Balote „Dvi Daske“ na tečnom Istarskom dijalektu. Njezini kolege glumci su, čitajući izvatke iz Marijine autobiografske knjige, zbirke eseja i bilježaka "Životić", među ostalim skrenuli pažnju i na njezin spisateljski dar. Marija Crnobori ispraćena je u utorak poslijepodne na Novom groblju u Beogradu u krugu obitelji, kolega, prijatelja i štovatelja iz rodnog kraja, uz oproštajni govor Jelene Lužine, teatrologinje, profesorice na Fakultetu dramskih umjetnosti u Skopju, koja je dugo živjela i osebujno djelovala u Puli. Urna s pepelom Marije Crnobori bit će položena u obiteljsku grobnicu u aleju zaslužnih građana.
Marija Crnobori rođena je 1. listopada 1918. godine u Banjolama u općini Medulin, u obitelji s osmero djece, učiteljsku školu završila je 1942. godine, a Glumačku akademiju u Zagrebu u klasi Branka Gavele. U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu igrala je od 1941. do 1946. godine, a zatim u Rijeci u sezoni 1946-1947., da bi nakon osnivanja Jugoslovenskog
dramskog pozorišta 1947. godine prešla u to kazalište.Igrala je i u prvoj predstavi JDP-a 3. travnja iste godine, u predstavi "Kralj Betajnove", a uz to je kazalište vezan i najveći dio njezine glumačke karijere. Ostat će zapamćena po ulogama
najpoznatijih ženskih likova u povijesti kazališta, od Antigone, Ifigenije i Medeje, do Lady Macbeth i Ofelije, a njezina kultna uloga upravo je Antigona.
Bila je udana za utemeljitelja Dubrovačkih ljetnih igara redatelja Marka Foteza, s kojim je imala sina Aleksandra, također uspješnog redatelja. S Fotezom je i sama sudjelovala u razvoju Dubrovačkih ljetnih igara u prestižnu kulturnu manifestaciju brojnim ulogama. Od filmskih uloga Marija Crnobori igrala je Mariu Curie u u filmu "Radijum" iz 1943. godine te uloge u filmovima "Priče o fabrici", "Nevjera", "Mrtvi grad", "Veziljni snovi". Objavila je dvije knjige, zbirku sjećanja "Svijet glume" (1991.), te "Životić" (2011.), zbirku eseja o kazalištu nastalih u razdoblju od 1952. do 2004. godine. Rex
