VIJESTI S 12. VRISKA U RIJECI
Ovogodišnja V.B.Z. književna nagrada za najbolji neobjavljeni roman dodijeljena je Olji Knežević za roman Katarina, Velika i Mala. Svečanost dodjele održana je 15. svibnja u Mramornoj dvorani Guvernerove palače Pomorskog i primorskog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, u sklopu 12. Vriska – festivala autora i sajma knjiga, čiji su organizatori izdavačka kuća V.B.Z. i Udruga kulture Vrisak, koji će se u Rijeci održavati sve do 19. svibnja.

Otisnuti primjerak romana i kristalnu statuu, rad Ivice Propadala, nagrađenoj autorici uručili su direktor V.B.Z.-a Mladen Zatezalo, članica žirija Jagna Pogačnik i u ime sponzora Tisak Medije Sandra Karić. Svečanost dodjele glazbom su pratili Zoran Majstorović Trio - jazz-glazbenici, predvođeni gitaristom i multiinstrumentalistom Zoranom Majstorovićem, dok je cijelu ceremoniju vodila novinarka Blaženka Leib.  Na početku ceremonije publici se obratio pročelnik za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar.

Do 1. veljače 2019., do kada je bio otvoren natječaj, zaprimljeno je 97 rukopisa pod šifrom, a žiri u sastavu Zoran Ferić (predsjednik žirija), Strahimir Primorac, Jagna Pogačnik, Drago Glamuzina i Mile Stojić između šest finalista odlučio je nagraditi roman Katarina, Velika i Mala (prijavljen pod istoimenom šifrom) uz obrazloženje: Može li se danas još uvijek uvjerljivo i zanimljivo, bez ponavljanja već pomalo stereotipnih situacija iz kataloga tzv. stvarnosne proze, pisati o turbulentnim vremenima, od odrastanja u osamdesetima do danas, na prostorima koje su nekada povezivale zajedničke granice, potom razdvajao rat, a danas susjedski odnosi i slične tranzicijske i posttranzicijske situacije? Sudeći po romanu što ga je žiri nagrade V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman izabrao za ovogodišnjeg laureata, očito je da može...

Pomno osmišljeni i karakterizirani likovi i suvereno, dinamično pripovijedanje, u romanu u kojem nema čvrsto postavljenog žanrovskog modela, niti rasipanja u mnoštvu motivsko-tematskih preokupacija, „Katarinu“ vode putem najboljih romana koji progovaraju o zbilji ovih prostora, ali uspijevaju (p)ostati romanima koje pamtimo po snažnim, neprilagođenim, hrabrim i prije svega likovima punim strasti, kakva je nedvojbeno Katarina.

Osim novčane nagrade od sto tisuća kuna bruto, autorici je pripala kristalna skulptura umjetnika Ivice Propadala, pravo na objavu književnog djela te mogućnost da se roman distribuira u širokoj knjižarskoj mreži i ponovi uspjeh dosadašnjih dobitnika. Nagrađeni roman bit će u prodaji u knjižarama te na kioscima Tiska, a svi koji su večeras prisustvovali svečanoj dodjeli nagrade dobili su primjerak romana.

O autorici:

Olja Raičević Knežević rođena je u Podgorici, Crna Gora. Srednju školu završila je u Kaliforniji, engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. U Londonu, na Birkbecku, magistrirala je kreativno pisanje, s posebnom pohvalom za najbolji magistarski rad 2007./2008. godine, iz kojeg je nastao njezin prvi roman Milena & druge društvene reforme – prvi put objavljen 2011. godine u Crnoj Gori, 2012. u Hrvatskoj te 2015. u Srbiji.

U raznim je antologijama, književnim časopisima i na portalima objavljivala priče na crnogorskom, hrvatskom i engleskom jeziku.
Za crnogorske i hrvatske novine napisala je više od osamdeset kolumni/priča, a neke od njih čine zbirku pod nazivom Londonske priče juga objavljenu 2013. godine. Njen drugi roman Gospođa Black objavljen je 2015. godine u Crnoj Gori i Srbiji. Trenutačno živi i radi u Zagrebu. Članica je HDP-a.

O pobjedničkom romanu “Katarina, Velika i Mala”:

„Nisam se samo ja raspadala. Izvan mojih mračnih zidova raspadao se svijet“, na jednom mjestu kaže glavna junakinja Katarina, dok od Male postaje Velika. Na ulicama crnogorskoga glavnog grada, koje u jednom trenutku postaju pretijesne pa se produže u beogradske i londonske, Katarina je autentičan glas koji nas u specifičnom autoričinom stilu koji podrazumijeva spoj intimnog i javnog, vodi putem rastavljanja i sastavljanja. Od odrastanja u suton socijalizma, preko naznaka svega onoga što se na tim prostorima potom dogodilo i uranjanja u neku novu ratnu i tranzicijsku svakodnevicu, Katarina je dovoljno krhka i istovremeno snažna da si dopušta posustajanja i padove u najmračnije kutke društvenog podzemlja i najbolnije ljubavne i bračne katastrofe.

Olja Knežević spisateljica je čija proza ne uljuljkava u optimizam niti bježi u pomodni aktivizam; u njezinom romanu skeniraju se obiteljski odnosi i tragedije, ženska prijateljstva, ljubavne izdaje i prevare, odlasci i bjegovi, razni društveni miljei, ali i širi društveni kontekst konfuznih i neuralgičnih događaja koji (pre)usmjeravaju ljudske sudbine. Pomno osmišljeni i karakterizirani likovi i suvereno, dinamično pripovijedanje „Katarinu“ vode putem najboljih romana koji progovaraju o zbilji ovih prostora unatrag nekoliko desetljeća i uspijevaju (p)ostati romanima koje pamtimo po uvjerljivim, snažnim, neprilagođenim likovima punim strasti, kakva je nedvojbeno Katarina.

I kada je žele učiniti Malom i kada se trudi postati Velikom, ulovljena u mrežu koja prijeti njezinom duhu i tijelu, u kojoj se za dominaciju bore moć i novac, razne političke opcije, nasljeđa i zavičaji, Katarina je uvjerljiva i složena, kao život sam, kao i ovaj roman.

(REX)

O nagradi:

Ova regionalna nagrada već je više od desetljeća važan faktor u održavanju i oživljavanju književne scene i projekt koji su prepoznali pisci, svi oni koji aktivno djeluju u kulturi, mediji i čitatelji.
Osim novčane nagrade od sto tisuća kuna, što je najizdašniji honorar za jednu književnu nagradu na ovim prostorima, autoru pripada i pravo na objavu književnog djela te mogućnost da se roman distribuira u širokoj knjižarskoj mreži.

Koliko je nagrada iznimno važna za vidljivost pobjedničkog romana i samog autora, mnogo je pokazatelja. Pobjednički roman Divljakuša našao se u finalu Nagrade „Fran Galović“ te uskoro dobiva i englesko izdanje, prema pobjedničkom romanu Lade Vukić Specijalna potreba izvedena je predstava u HNK-u Zadar. Roman Marine Vujčić Susjed bit će objavljen na makedonskom jeziku, a englesko izdanje romana Brdo Ivice Prtenjače, jednog od najposuđivanijih domaćih naslova u knjižnicama proteklih godina, konkuriralo je za najvažniju nagradu koja se dodjeljuje djelima prevedenim na engleski jezik International Dublin Literary Award 2018.

Dosadašnji dobitnici nagrade V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman godine od 2002. do 2018. godine bili su Josip Mlakić za roman Živi i mrtvi, Marinko Koščec za Wonderland i Jelena Marković za Escajg za teletinu, Davor Špišić za Koljivo, Nura Bazdulj Hubijar za Kad je bio juli, Hrvoje Šalković za Pravi se da ovo nisi vidio, Svjetlana Gjoni za Nula nemo, Predrag Crnković za Beograd za pokojnike, Dragan Pavelić za Proljeće u Karolinentalu, Aleksandar Novaković za roman Vođa, Ankica Tomić za Naročito ljeti, Ivica Prtenjača za roman Brdo, Marina Vujčić za roman Susjed te Lada Vukić za roman Specijalna potreba i Ivica Ivanišević za roman Knjiga žalbe i Marina Šur Puhlovski za roman Divljakuša.