VLADA SE ODREKLA PLAĆE ZA OŽUJAK, A OČEKIVANJA SU DA ĆE SE I VELIK BROJ DUŽNOSNIKA ODREĆI DIJELA PRIMANJA
Ministar rada i mirovinskog fonda istaknuo je stanje sa zaposlenicima : "Gotovo pola milijuna ljudi je na minimalcu, 480.000 zaposlenika je u ovom trenutku prijavljeno na minimalac, odnosno na 3250 kuna, više od 80 tisuća poduzetnika. S obzirom na izrazito velik broj priljeva, odlučili smo ubrzanim tempom isplaćivati te naknade kako bismo do 15. travnja isplatili sve naknade za ožujak. U tome je došlo do određenih preklapanja i isplata prema poduzetnicima koje su uvećane ili nešto umanjene, no to nije velik broj. Kroz travanj i svibanj ćemo dovršiti dokumentaciju, potpisati sa svima ugovore, iskorigirati ako je došlo do preplate ili manjka uplate i tu se nitko ne treba brinuti. Poslodavci su svjesni koliko su zaposlenika prijavili i ako je došlo do tih tehničkih poteškoća, vrlo brzo ćemo to ispraviti."
Mogu li poslodavci otpuštene radnike vratiti na posao i dobiti minimalne plaće od države i ako da, pod kojim uvjetima?
"Krajem ovog tjedna i tijekom vikenda otvorili smo razgovore s udrugama. Nakon predstavljanja drugog paketa mjera Vlade za pomoć gospodarstvu, kad su poduzetnici shvatili koji je opseg mjera, neki su se počeli prijavljivati s idejama da retroaktivno isplaćujemo neke naknade, no sutra tijekom dana će Upravno vijeće HZZ-a, dakle provedbeno tijelo donijeti kriterije po kojima se to može ostvariti. Ono što je ideja je ako netko želi vratiti svoje djelatnike da se isplati naknada za travanj i svibanj, ako postoji za to potreba. To neće biti moguće za ožujak. Detaljne kriterije ćemo sutra izdefinirati i bit će objavljeni na našim web stranicama, tako da će se svi moći informirati".
"Što se tiče rezova i razgovora o tome, za idući je tjedan najavljena sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, na kojem ćemo između poslodavaca, sindikata i nas pokušati doći do konsenzusa gdje su sve uštede moguće i tko bi se koliko trebao odreći. To pitanje nije jednostavno urediti, postoje potpisani kolektivni ugovori, ali ja očekujem prihvaćanje situacije od strane predstavnika radnika. Očekujem dogovor".
Što se tiče toga kome bi se točno moglo rezati, Aladrović je odgovorio da će se prva ponuda predstaviti prvo socijalnim partnerima. "Nakon toga ćemo vidjeti kakve su pozicije. Vidimo signale da su sindikati spremni za određene korekcije, koliki će prijedlog korekcija biti s naše strane, a koliki prijedlog su spremni prihvatiti to ćemo vidjeti", rekao je.
"Ako pitate za dužnosnike, Vlada se odrekla plaće za ožujak, to je bio čin solidarnosti, prije svega zbog potresa u Zagrebu, što se tiče korekcija, ja očekujem da će i dužnosnici biti u krugu onih koji će se odreći dijela. Moramo svojim primjerom pokazati kolika je dubina ove krize i da svi moramo se odreći", kazao je Aladrović.
Moguće skraćivanje radnog tjedna
Iskustvo nas uči da su oni najsiromašniji najugroženiji. Jesu li mirovine sigurne? Aladrović, kaže da jesu. Zasad. "I ranije smo komunicirali da su mirovine i socijalna davanja zadnja linija obrane. I kratkoročno i srednjoročno, a usudio bih se reći i dugoročno sigurno, međutim, vidjet ćemo kako će se dalje odvijati situacija, ono što je nepredvidivo je koliko će kriza trajati. Za mirovine nam je potrebno oko 3,5 milijardi kuna na mjesec." Najavio je i razgovore s mirovinskim fondovima: "Recimo da mirovinski fondovi su oni s kojima ćemo razgovarati na koji način se može dodatno aktivirati njih u ovom trenutku, ali nacionalizaciju ne bih spominjao".
A moguće je i smanjivanje radnog tjedna na četiri dana.
"Jedna od ideja koje su se rodile u ovoj komunikaciji jest i skraćivanje radnog tjedna. U ovom trenutku smo se odlučili ići na mjere koje smo predstavili prošli tjedan. One se na neki način isključuju, no tu ideju u srednjem periodu ne bih isključio", rekao je Aladrović
(REX)
