PRI FAKULTETU ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI
Pri Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održan je Međunarodni znanstveni skup 16. dani Mate Demarina, koji je ove godine nosio naziv Društveno-humanističke odrednice obrazovanja. Ovim međunarodnim znanstvenim skupom poslana je značajna poruka suradnje znanstvenika iz različitih zemalja i područja znanosti da se interdisciplinarnim i multidisciplinarnim pristupom i sinergijom u području znanosti mogu pomicati granice znanja i graditi optimističan pogled u budućnost. Skupu se obratila zamjenica župana gđa Rajko, pomoćnica pročelnice Ureda za društvene djelatnosti Grada Pule gđa Irena Peruško, kćer Mate Demarina prof. Foška Rajković, dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu red.prof.dr.sc.Ivan Prskalo. U ime Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli skupu se obratila prorektorica za nastavu i studente red.prof.dr.sc. Nevenka Tatković, a skup je otvorila dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti doc.dr.sc.Mirjana Radetić-Paić.

Međunarodni znanstveni skup 16. dani Mate Demarina izuzetno je značajan za Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, koje je ovih dana proslavilo svoju 11. -tu obljetnicu postojanja i više od pola stoljeća visokoškolskog obrazovanja u Puli, koja postaje pravi sveučilišni grad s oko 3700 studenata. Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, danas  jedna od najvećih i najstarijih sastavnica Sveučilišta na organizaciji ovog međunarodnog skupa kojim promiče ime Sveučilišta širom Europe.

Po završetku skupa mnogobrojni zaključci su se, između ostalog, odnosili na:

- potrebu sustavnog cjeloživotnog obrazovanja učitelja i odgojitelja pri kojoj treba uzeti u obzir intrinzičnu i ekstrinzičnu motivaciju za cjeloživotno obrazovanje. Istaknuta je potreba donošenja godišnjeg plana cjeloživotno obrazovanja u svim ustanovama.

- Pri uspostavljanju novih obrazovnih ciljeva obrazovanja učitelja u Hrvatskoj i kompetencija budućih i sadašnjih učitelja, istaknuta je važnosti kritičkog mišljenja usmjerenog prema budućnosti razvoja učenika i promišljanje vlastitog profesionalnog razvoja kao i važnost  upravljanja i odgovornog djelovanja jer učitelj mora biti odgovorni profesionalac.

- Vezano za kompetencije odgojitelja zaključeno je da je važno povezivanje različitih vrsta obrazovanja i to odgoja i obrazovanja za medijsku pismenost, za okoliš i obrazovanje za održivi razvoj. Zbog kompleksnosti ovih pitanja sva tri područja kompetencija trebaju biti integrirana.

- Otvoreno je pitanje prava na obrazovanje i odgovornosti visokoškolskih ustanovama prema obrazovanju budućih učitelja i odgojitelja te istaknuta potreba selekcije studenata prilikom upisa s  obzirom da zbog psihofizičkih teškoća pojedini studenti neće moći steći kompetencije za rad s djecom školske i predškolske dobi. Stoga ovom problemu treba sustavno pristupiti jer se s njim susreću svi fakulteti koji obrazuju ove kadrove, a isto tako postići suglasnost sa nadležnim tijelima (MZOS, Agencija i dr.)
(Rex/foto:Zlatko Tkalčec)