PREDAVANJE JE ODRŽANO U GRADSKOJ KNJIŽNICI PULA
U srijedu, 13. ožujka 2019. godine, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula održano je predavanje u povodu 18. tjedna mozga na kojem su zainteresiranim građanima i zdravstvenim djelatnicima neurolozi Opće bolnice Pula predstavili novosti i saznanja o mozgu i bolestima mozga prateći aktivnosti koje se provode u svijetu te ih informirali o neuroznanosti i novostima u području neurodegenerativnih bolesti.
 
Voditeljica Odjela neurologije dr. sc. Dolores Janko-Labinac, dr. med. specijalistica neurologinja pozdravila je prisutne u ime Opće bolnice te im se zahvalila na odazivu, a ravnateljici Gradske knjižnice i čitaonice Neli Načinović na suradnji.

U svom izlaganju o demenciji naglasila je da u svijetu broj dementnih osoba dostiže epidemijske razmjere, prvenstveno zbog starenja populacije, a s obzirom na produljenje životne dobi, očekuje se daljnji porast broja oboljelih. Što se tiče Alzheimerove demencije, koja je globalni javnozdravstveni problem, tiha epidemija, rekla je da se u svijetu svake četiri sekunde dijagnosticira jedan dementni sindrom. Prema epidemiološkim podacima iz 2010. godine bilježi se 35 milijuna ljudi  s demencijom, a do 2030. očekuje ih se 68 milijuna.
 
Dementni sindrom mogu uzrokovati i: bolesti štitnjače, uremija, bolesti jetre, anemija, hipertenzija i hipotenzija, maligni tumori, intrakranijske bolesti, uporaba lijekova koji sadrže toksine te B12 hipovitaminoza. Postupan gubitak sposobnosti pamćenja jedan je od ranih simptoma demencije. Ostali simptomi su: promjene u osobnosti i ponašanju, gubitak osjećaja za vrijeme i prostor, gubitak sposobnosti obavljanja svakodnevnih obaveza i jezični problemi.

Iako je demencija kod Alzheimerove bolesti najčešći i najpoznatiji oblik ovog problema, to nije i jedini oblik demencije. Propadanje intelektualnih sposobnosti može se javiti uz bolesti moždanih krvnih žila (vaskularna demencija), ali i kao posljedica traumatskih ozljeda mozga.
 
Međutim, sve se više smatra da je većina demencija miješanog uzroka kada se radi o kombiniranoj patologiji karakterističnoj za cerebrovaskularnu i Alzheimerovu bolest. Većina demencija ima postupan i nezaustavljiv tijek jer se javljaju kao posljedica napredujućih oštećenja mozga (moždanog parenhima), istaknula je dr. Janko-Labinac.

Dr. med. spec. neurolog Frederic Ivan Silconi iznio je podatke i novosti o prevenciji i liječenju moždanog udara, koji također predstavlja veliki javnozdravstveni problem jer je još uvijek vodeći uzrok invaliditeta. U okvirima kardiovaskularnih bolesti je vodeći ili drugi uzrok smrtnosti. U ostalim zemljama EU-a i u razvijenijem dijelu svijeta kardiovaskularne bolesti odavno nisu glavni uzrok smrtnosti kao u nas. Istarska županija je u nešto povoljnijem položaju, jer ima manju incidenciju moždanog udara u odnosu na kontinentalni dio Hrvatske, ponajviše radi mediteranske prehrane. Na godišnjoj razini u Republici Hrvatskoj od moždanog udara oboli oko 15.000 pacijenata, od kojih oko 6.000 umire.

U Općoj bolnici Pula u prosjeku godišnje se hospitalizira oko 400 pacijenata s moždanim udarom, a trećina ih umire. Nažalost, kao u ostatku Hrvatske i u Istarskoj županiji postoji trend porasta broja moždanih udara na godišnjoj razini. Tako u razdoblju od 2015. do 2018. godine imamo porast hospitaliziranih u OB-u Pula s moždanim udarom: od 369 – 424 – 430 do 433 pacijenta u 2018. godini.

''Novosti u liječenju moždanog udara u OB-u Pula: Prateći nove trendove u liječenju moždanog udara, a osobito ishemijskog moždanog udara, još 2009. usvojili smo novu metodu liječenja, tzv. trombolizu, liječenje intravenskim davanjem lijeka u namjeri otapanja ugruška koji je uzrok moždanog udara. Liječenje smo implementirali 2018. godine s novim, proširenim preporukama i tako postigli veći broj tromboliziranih pacijenata. Budući da postoji vremensko ograničenje za primjenu lijeka, neobično je važno da se pacijent javi u najbližu zdravstvenu ustanovu ili dojavi mogućnost moždanog udara. Proširili smo dijagnostičke mogućnosti i novim aparatima smještenim u obnovljenom odjelu Radiologije na lokalitetu u Zagrebačkoj ulici, mjestu gdje se dovršava izgradnja nove bolnice. Tako koristimo novi 128-slojni MSCT uređaj, novi MRI jačine polja 1,5 T  kao i najsuvremeniju angiosalu opremljenu za najsloženije zahvate na krvnim žilama. Još jedan napredak u službi liječenja ishemijskog moždanog udara predstavlja endovaskularni zahvat pod nazivom trombektomija. Zahvat je minimalno invazivan i obavlja se, za sada, u Zagrebu i Splitu. Rijeka uvodi tu metodu, tako da će uskoro i naši pacijenti moći biti liječeni na jednak način kako je to omogućeno u Zagrebu i okolici. Radi se o postupku povlačenja ugruška kateterom koji je unutar krvne žile vođen iz udaljenijeg mjesta. Metoda je sigurna, a rezultati su odlični u vještim rukama intervencijskog radiologa,'' - istaknuo je dr. Frederic Ivan Silconi.
 
Prisutnima se na kraju obratila i dr. med. spec. neurologinja Nevia Novak koja je pojasnila pravila pružanja pomoći kod epileptičkog napada, odnosno koje radnje se poduzimaju, a koje ne u tom slučaju, s obzirom na to da svaki čovjek može tijekom života doživjeti epileptički napad. Općenito, epileptički napad može biti: 1. generalizirani (veliki) i 2. žarišni s ili bez poremećaja svjesnosti (i s mogućim prijelazom u veliki napad). Podsjetila je i na PURPLE DAY (LJUBIČASTI DAN), 26. ožujka – Međunarodni dan podizanja razine osviještenosti o epilepsiji (Cassidy Megan, 2008. god.).

Nakon predavanja liječnici su odgovarali na mnogobrojna pitanja građana.

Podsjetili su zainteresirane građane Istre da dođu u subotu, 16. ožujka 2019. godine, na Gradsku tržnicu u Puli od 8.30 do 12.30 sati, kada će navedeni liječnici te medicinske sestre Odjela za neurologiju informirati građane o zdravlju mozga. U akciji će sudjelovati i učenici pulske Medicinske škole. Građanima će se mjeriti krvni tlak, dijeliti informativni leci o prevenciji moždanog udara, simptomima i terapiji demencije i Parkinsonove bolesti, prvoj pomoći kod epileptičkog napada te pružati sve potrebne informacije.

(rex/foto Elvis Malagić)